Navedeno pravilo predviđa mogućnost da optuženi nakon dokaznog postupka Haškog tužilaštva zatraži oslobađanje po nekim ili svim tačkama optužnice za koje, po mišljenju odbrane, optužba nije izvela dokaze koji bi mogli dovesti do osuđujuće presude.
Aktivista Udruženja svjedoka i žrtava genocida BiH, bivši logoraš Omarske i Manjače Satko Mujagić danas će u Hagu pratiti iznošenje odluke Pretresnog vijeća.
On za Klix.ba kaže da je dovoljno da Vijeće ustanovi da postoji dovoljno indicija da je genocid počinjen, te da se nastavi suđenje po tačkama spornim za Mladićevu odbranu.
"Već je ranije u slučaju 'Karadžić' odlučeno da će se njemu dalje suditi po optužnici za genocid 1992. godine. Mislim da će to i danas biti potvrđeno. Odbrana tvrdi da Mladić nije imao genocidnu namjeru. Međutim, njegove izjave sa sastanka od 12. maja 1992. godine u Banjoj Luci su indikativne. Tada sam Mladić upozorava Karadžića da su planovi tadašnjeg vodstva RS genocidni. No to genicidno djelovanje potvrđuje način kako je Mladić vodio Vojsku RS u Sarajevu, Prijedoru, Vlasenici, Sanskom Mostu, Višegradu i drugim općinama gdje su civili bili direktan vojni cilj. To govori da je i on imao namjeru istrebljenja nesrba i da je to provođeno", kazao je Mujagić za Klix.ba.
U svom zahtjevu podnesenom u skladu s pravilom 98bis Mladićeva odbrana je od Vijeća zatražila da odbaci tačke u vezi s genocidom, kao i optužbe za više pojedinačnih zločina obuhvaćenih drugim tačkama optužnice.
Mladićeva odbrana posebno traži njegovo oslobađanje za zločine koji se odnose na odgovornost optuženog za zločine tamošnje policije i paravojnih jedinica iz Srbije, poput Arkanovih "Tigrova" i "Škorpiona" Slobodana Medića, kojima je koordinirala Državna bezbjednost Srbije.
Tvrdili su da se Mladić ponašao "časno" i da "nije naredio nijedan zločin". Negirali su i njegovu vezu sa ratnim predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem, koji se u odvojenom procesu tereti za identične zločin
Tužilaštvo je zatražilo da Vijeće odbaci ovaj zahtjev.
Tužilac je odgovorio da izvedeni dokazi, naprotiv, nedvosmisleno upućuju na Mladićevu krivicu za dvostruki genocid i druge zločine počinjene nad nesrbima u BiH. Prema tužiocu, optuženi je imao "u malom prstu" kontrolu nad snagama bosanskih Srba i iskoristio ih je za sprovođenje zločinačke kampanje ubistava i etničkog čišćenja "zamišljenog srpskog dijela BiH", što je podrazumijevalo artiljerijski i snajperski teror nad građanima Sarajeva, izvršenje genocida i drugih zločina u općinama poput Prijedora, Vlasenice i Foče 1992. godine i, konačno, još jednog genocida u Srebrenici 1995. godine, prenosi Sense.
Mladić je optužen za genocid i brojne druge zločine počinjene nad Bošnjacima, bosanskim Hrvatima i drugim nesrpskim civilima u Bosni i Hercegovini od maja 1992. do kraja 1995. godine.
Prvobitna optužnica protiv Ratka Mladića podignuta je 25. jula 1995. Nakon što je u bjekstvu proveo skoro šesnaest godina, uhapšen je 26. maja 2011. i prebačen na Međunarodni sud 31. maja 2011. Suđenje je počelo 16. maja 2012., a tužilaštvo je završilo izvođenje svojih dokaza 26. februara 2014.
Odbrana je 17. marta 2014. usmeno iznijela svoje argumente u skladu s pravilom 98bis. Tužilaštvo je na njih odgovorilo 18. marta 2014.
U slučaju da zahtjev za oslobađanje bude odbačen djelimično ili u cjelini, bit će zadovoljeni uslovi za nastavak procesa.
