BiH
0

Žrtve silovanja iz Tuzle ne mogu priuštiti sebi ni kupovinu lijekova

FENA
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija
Predstavnici Međunarodnog pokreta za zaštitu ljudskih prava Amnesty Internacional danas su u Sarajevu predstavili izvještaj "Stari zločini, ista patnja: nema pravde za preživjele zločina silovanja u ratu u sjeveroistočnoj BiH", koji obuhvata trenutnu situaciju u kojoj se nalaze žrtve silovanja koje žive u Tuzlanskom kantonu.

Nakon masovne kampanje Amnesty Internacionala državne vlasti su preuzele niz konkretnih obaveza prema UN-ovom Odboru za ljudska prava i Odboru protiv mučenja, te Evropskoj komisiji kao što su Izrada programa radi poboljšanja životnih uvjeta žrtava i osiguranje njihovih prava reparacije i usvajanje državnog zakona o pravima žrtava torture i civilnih žrtava rata.

"Međutim bh. vlasti do sada nisu ispunile ove obaveze, najviše zbog političke pat-pozicije. Kao posljedica veoma malo toga se promijenilo za žrtve, te smo nakon gotovo dvije decenije poslije rata, primorani da pozovemo vlasti na državnom entitetskom i lokalnom nivou da bismo hitno riješile patnje preživjelih i zagarantovale pristup pravdi kao potpunu reparaciju", istakla je, zamjenica direktora Programa za Evropu i centralnu Aziju u Amnesty Internatonalu Jezerca Tigani.

Amnesty Internacional je odabrao Tuzlu kao centar za svoja istraživanja zbog dugogodišnje saradnje s lokalnim grupama za ženska prava s bogatim iskustvom koje su godinama radile s preživjelima.

"Pri tome smo intervjuirali 24 žene u Tuzli. Najmlađa je imala 14 godina kada je silovana, a najstarija je bila u poznim 60-im. Sve one imaju zdravstvene probleme, koje su uzrokovane silovanjem, a nijedna ne može sebi priuštiti kupovinu lijekova. Osnovnu pomoć pružaju im nevladine organizacije, a ne vladine institucije", kazala je Elena Wasylew, koordinatorica kamanja za balkanski region u Amnesty Internacionalu.

Prema saznanjima ove organizacije, od desetine hiljada navodnih zločina seksualnog nasilja nad žrtvama, manje od 40 slučajeva je krivično procesuirano u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu ili sudovima u BiH od 1995. godine. Nijedan od direktnih počinitelja nad ženama koje je Amnesty Internacional intervjuirao nije priveden pravdi .

Iako se ovaj izvještaj ne bavi iskustvima preživjelih muškaraca, organizacija smatra da bi i takvo istraživanje koje bi se bavilo preživjelim muškarcima bilo izuzetno korisno.