U apelaciji se tvrdi da su povrijeđena prava preživjele koja traži od nadležnih tijela vlasti da pokrenu, hitno i bez daljeg odlaganja, neovisnu, nepristrasnu i temeljitu istragu o zločinu počinjenom protiv nje, kako bi identificirali, osudili i kaznili odgovorne za navodni zločin, da o rezultatima istrage obavijeste nju i Ustavni sud BiH, te da joj omogući pristup toku i rezultatima istrage.
Također, među zahtjevima se navodi i da Ustavni sud BiH naloži nadležnim tijelima vlasti BiH isplatu fer i odgovarajuće naknade za nematerijalnu štetu koju je pretrpjela zbog navedenih povreda njenih ljudskih prava, te da naloži nadležnim tijelima vlasti da joj obezbijede integralnu reparaciju, koja uključuje restituciju, dodjelu rehabilitacije u formi besplatne medicinske i psihološke njege, satisfakciju i garancije neponavljanja.
Riječ je o preživjeloj iz okoline Srebrenica, koja je tokom maja i juna 1992. dok je bila zarobljena u rudniku Sase, zajedno sa još nekoliko žena odvođena, silovana i seksualno zlostavljana od strane srpskih vojnika.
Uprkos činjenici da je preživjela prijavila zločine i imena počinitelja zločina 1994. godine Ministarstvu unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, a potom i 2006. godine Tužilaštvu BiH, te da je o pretrpljenim zločinima davala javno izjavu pred Međunarodnim krivičnim sudom za Bivšu Jugoslaviju u 2005. godini, koja je dostupna na internetu, da je izjave davala raznim institucijama, organizacijama i medijima, koji su njenu priču dokumentovali, objavljivali u knjigama i člancima i činili dostupnom javnosti, do danas nije provedena efikasna istraga koja bi bila u stanju dovesti do identifikovanja, procesuiranja, osude i kažnjavanja lica odgovornih za zločin, niti joj je osigurana odšteta za to što je pretrpjela.
Poseban izvor traume za ovakve osobe jeste pasivan stav bh. vlasti prema njihovoj patnji i prema njihovom pravu da se postupi po prijavama i provede istraga koja će biti u stanju dovesti do identifikacije, krivičnog gonjenja i kažnjavanja počinitelja zločina. Brojni slučajevi koji uključuju elemente ratnog seksualnog nasilja iz BiH i dalje su neprocesuirani, a veliki broj počinitelja još uvijek ostaje nekažnjen.
"Smatramo nedopustivim da činjenice koje su već dugo poznate istražnim organima, uključujući identitet počinitelja, i o kojima je sama preživjela spremna da svjedoči i aktivno doprinese istrazi, ne dočekaju sudski epilog. Apelujemo na vlasti da poduzmu potrebne korake u cilju krivičnog gonjenja, osude i kažnjavanja odgovornih lica i time osiguraju da preživjela doživi bar djelimično zadovoljenje pravde", istakla je Adrijana Hanušić pravna savjetnica TRIAL-a u BiH koji je preživjeloj pružio pravnu pomoć u pripremi apelacije.
Nakon što je, uz pravnu podršku TRIAL-a, preživjela u zadnjih godinu i pol kontinuirano pisala nadležnim pravosudnim organima tražeći informacije o njenom slučaju, te uvidjevši da ne postoje naznake da će predmet biti procesuiran, poduzet je jedini preostali pravni korak za zaštitu njenih ljudskih prava na domaćem nivou - priprema apelacije za Ustavni sud BiH koja je danas i zvaničnim putem predata u ovu najvišu zakonodavnu instituciji u Bosni i Hercegovini.
