{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Živanović: Gnjev građana prema vlasti je u cijeloj BiH isti

10.2.2014. u 21:15
72
80
Živanović: Gnjev građana prema vlasti je u cijeloj BiH isti
72
Živanović: Gnjev građana prema vlasti je u cijeloj BiH isti
Miodrag Živanović
Osnovno pitanje kada se sve smiri je šta sada, šta nakon što su građani konačno na protestima proteklih dana u BiH rekli da im je dosta bahate i korumpirane vlasti, nakon što su kantonalni premijeri podnijeli ostavke, kakva će biti nova vlast, da li su oni koji će doći u vlade naučili nešto iz ovoga? Ovo su teme o kojima smo razgovarali sa profesorom Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Miodragom Živanovićem.
"Želio bih da nam se dogodi eliminacija onoga što nažalost već četvrt stoljeća pripada našim ljudima, a to je čini mi se i prosječno stanje društvene svijesti koje je očajanje, a prosječno stanje osjećaja kod ljudi je poniženje. Ako bismo to uspjeli u narednom periodu eliminirati i okrenuti poglede ka nečemu drugom, onda bismo mogli reći da će od ovoga nešto biti. S druge strane plašim se da ove promjene ili eventualne promjene u vladama kantona ili izvršnoj vlasti na bilo kojem nivou u našoj državi, neće dati neke velike rezultate, a zbog toga što mehanizam ostaje isti, što manje-više učesnici ili igrači u tom mehanizmu, ostaju isti po svojoj partijskoj pripadnosti i teško ćemo u takvom ambijentu uspjeti doći do suštinskih promjena", mišljenja je profesor Živanović.

Opipljive, konkretne i veće rezultate je teško očekivati u kraćem periodu koji je pred nama, no naš sagovornik kaže da nije prevelik optimista. Demonstranti su proteklih dana, između ostalog, tražili da se formiraju nestranačke vlade koje bi, mišljenja su neki, činili ljudi poput univerzitetskih profesora i članova akademske zajednice. Međutim, treba imati u vidu da postoje zakoni koji reguliraju izbor vlasti, da postoje i skupštine, stranačke.

"Na legalan, ustavan ili zakonski način se ne može dogoditi izbor tako zamišljeni ekspertskih vlada. Te vlade moraju birati skupštine. Pošto su same konstituirana na partijskoj osnovi, a tako su profilirane i parlamentarne većine, onda to jednostavno nije moguće. Posebno naglašavam da je problem sa angažmanom ljudi iz akademske zajednice, bez obzira koliki oni bili stručnjaci i koliko poznavali probleme u pojedinim resorima. Zašto? Same akademske zajednice kod nas su dosta sterilne, već decenijama pokazuju da nisu u stanju čak ni da oblikuju kritičko mišljenje, a kamoli da rade konkretne poslove. Recimo u RS-u u vrijeme kada je Mladen Ivanić bio premijer, više od polovine ministara su bili profesori sa univerziteta, a ta vlada je nažalost uradila najmanje upravo u sektoru visokog obrazovanja i obrazovanja uopće. Hoću reći da eventualni izbor ljudi iz akademske zajednice u vlade samo po sebi nije nikakva garancija da će doći do promjena. Čini mi se da bi taj posao trebalo uraditi u jednom daleko širem smislu i osnovi", kaže Živanović za Klix.ba.

Ono što nam je potrebno je izmjena postojeće legislativa na svim nivoima, dodaje profesor, a to je nužno uraditi u sva tri stuba vlasti, zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj.

"Također, trebalo bi ugraditi u sve te mehanizme da BiH, ako hoćete i entiteti i kantoni, prije svega bude država socijalne pravde, da bi to slijedilo zahtjeve jednog dijela ovih protesta. Ako govorimo o promjenama, morali bismo prije svega imati u vidu nužnost pokretanja preusmjeravanja interesa ljudi prema životnim, ekonomskim pitanjima, a ne više ka etničkoj matrici, što su naše uglavnom vještačke podjele. To je posao za koji ja baš ne vidim pravog nosioca. Lako je napisati na papiru šta bi trebalo uraditi, ali koja društvena snaga, koji društveni sloj će nositi te promjene to je po meni možda najvažnije pitanje", kaže Živanović.

Šta je sa drugim bh. entitetom, Republikom Srpskom? Već dolazi do politizacije činjenice da tamo nije bilo protesta, odnosno da je bilo sporadičnih i manjeg broja građana. Gnjev i revolt ljudi je i u tom dijelu BiH podjednako veliki.

"Dodik i rukovodstvo RS-a, kao i ostale vodeće partija ovdje, sada to koriste pred predizbornu kampanju govoreći da je stanje u ovom entitetu daleko bolje, pa zato nema protesta. To jednostavno nije tačno. Možda i ovdje bude protesta, možda se dogodi nešto drugo, na drugi način, ali u svakom slučaju svi naši ljudi, građani, dijele istu sudbinu i u Banjoj Luci, i u Mostaru, Sarajevu, Tuzli, Bihaću... Politizacije će biti, šta god da se dogodi, kao i u vezi s onim što se ne dogodi. Takav horizont pokazuje da postojeće vlasti nemaju viziju šta bi trebalo raditi i onda reaguju nakon događaja", kaže profesor.

On ne izostavlja ni međunarodnu zajednicu, i s njom je ista situacija. Od institucija međunarodne zajednice ne treba očekivati da se mnogo angažuju. Iz Brisela i Washingtona već dolaze signali da mi nismo više u fokusu njihovog interesovanja.

"Ukratko, imamo dvostruko licemjerje, domaćih političkih struktura i pojedinaca koji obnašaju vlast i licemjerje institucija međunarodne zajednice. Postoji i taj veliki vakuum, izolovanost politike od običnih ljudi. Više puta sam to imenovao kao politički autizam. To će nam biti velika prepreka da barem djelić ove energije što se iskazala javno iskoristimo u pozitivne svrhe, a ne u politizaciju", zaključuje naš sagovornik.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: