Po optužnici koja Karadžića tereti za genocid u BiH, on je bio učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s velikog dijela teritorije BiH, koji bi zatim bio uključen u ujedinjenu srpsku državu, javio je Birn Justice Report.
Odgovarajući na pitanja optuženog, Žepinić je posvjedočio da su Karadžić i on bili “na dvije potpuno suprotne strane”. Svjedokova strana, kako je opisao, nastupala je “s tezom zajedništva i obezbjeđivanja mira po svaku cijenu u BiH, a time i na prostorima čitave Jugoslavije”.
Na Karadžićevu opasku da se i on zalagao za “očuvanje Jugoslavije”, Žepinić je uzvratio: “Kad govorimo privatno, onda smo negdje bili na istim pozicijama. Kad govorimo o Radovanu Karadžiću kao predsjedniku Srpske demokratske stranke (SDS), onda je to neka posebna atmosfera u kojoj se ne govori precizno šta znači ta Jugoslavija. Ja sam Jugoslaviju podrazumijevao od Đevđelije do Triglava, a ne Jugoslaviju koju ste vi zagovarali, neku krnju Jugoslaviju, s velikom Srbijom, malom Hrvatskom, velikom Hrvatskom...podijeljenom Bosnom.”
Na Karadžićevo pitanje kakav je njegov stav bio o nezavisnosti BiH, svjedok je odgovorio da je optuženi podrazumijevao da BiH ne može biti nezavisna država, nego da mora biti sastavni dio Jugoslavije bez Hrvatske i Slovenije.
“Presudnim danom za BiH” Žepinić je nazvao 15. oktobar 1991. godine, kada je SDS “demonstrativno” napustila Republičku skupštinu, nakon što je, uprkos njenom protivljenju, donijeta odluka o raspisivanju referenduma o nezavisnosti BiH.
Opisujući raspravu, Žepinić je rekao da je Karadžić izjavio da će “Bosna nestati za dva dana i da će 400.000 ljudi poginuti u Sarajevu, (...) na šta je (lider Stranke demokratske akcije) Alija Izetbegović odgovorio da će žrtvovati mir za suverenitet BiH”.
“Sjedio sam u prvom redu, do predsjednika Vlade, i rekao sam: ‘Ova dvojica nam donose rat’”, kazao je svjedok. Upitan da li se ikada osvjedočio da je Karadžićeva namjera bila da se Bošnjaci i Hrvati progone s područja “srpskog entiteta”, svjedok je odgovorio negativno, podvlačeći da bi Karadžić “bio uhapšen” da je to zagovarao.
Žepinić je nekoliko puta odbio da odgovori na Karadžićevo pitanje da li je on kao lider SDS-a bio netolerantan i da li je mrzio Bošnjake i Hrvate.
“To je pitanje, doktore Karadžiću, na koje je vrlo teško odgovoriti. Da li ste vi lično nekog mrzili, to je vaša stvar”, odgovorio je Žepinić.
Nešto ranije, svjedok je opisao da je Karadžić - s kojim je, kako je napomenuo, ostao u dobrim odnosima - kao politički lider bilo sklon agresivnom ponašanju, prijetnjama i psovkama, što je bilo suprotno njegovom privatnom ponašanju.
Poslije Žepinića, Karadžić je pred sudije, kao svjedoka odbrane, izveo bivšeg predsjednika SO Rogatica Tomislava Batinića, koji je za izbijanje sukoba u tom gradu u maju 1992. okrivio Bošnjake.
Batinić je ustvrdio da u lokalnoj srednjoj školi nije postojao logor u koji su srpske snage prisilno zatvorile Bošnjake, nego “privremeni smještaj”. Suđenje će biti nastavljeno 15. februara.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
