{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Zemaljski muzej kolateralna šteta sukoba osnovnih političkih koncepata"

F
15.4.2010. u 15:52
0
3
"Zemaljski muzej kolateralna šteta sukoba osnovnih političkih koncepata"
0
"Zemaljski muzej kolateralna šteta sukoba osnovnih političkih koncepata"
Direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine Adnan Busuladžić održao je u četvrtak u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu javno predavanje "Muzej kao institucija državnosti".
Busuladžić je zainteresirane studente informirao o historijatu muzeja uopće, s posebnim osvrtom na rad, djelovanje i ulogu Zemaljskog muzeja BiH u bh. društvu.

U izjavama za medije istakao je važnost Zemaljskog muzeja koji postoji već 120 godina, a u kontekstu čuvanja i baštinjenja bh. kulture i tradicije.

"Zemaljski muzej, uprkos problemima s kojima se svakodnevno susreće, sve svoje aktivnosti koje su usmjerene na očuvanje kulture i tradicije provodi vrlo uspješno", kazao je Busuladžić.

Osvrnuo se i na nezavidnu situaciju u kojoj se ovaj muzej nalazi već niz godina.

"Nažalost, naš muzej je institucija 'čardak ni na nebu ni na zemlji'. Praktično, mi nismo ničiji i od toga proističu svi naši problemi, prvenstveno finansijske naravi, ali i pravne naravi koja podrazumijeva kadrovsku strukturu", pojasnio je.

Naime, Zemaljski muzej bi po sistematizaciji trebalo da ima otvorenih 120 radnih mjesta. Trenutno, muzej zapošljava 65 ljudi i radi na minimumu kadrovskih kapaciteta.

"Ipak, uspijevamo zadovoljiti i realizirati osnovne djelatnosti. Specifičan problem je što mi pokrivamo one discipline koje su deficitarne i za koje nemamo studije nigdje u BiH ili ih ima vrlo malo. Tek prije nekoliko godina ustanovljen je studij arheologije u Mostaru, a nedavno i u Sarajevu", rekao je Busuladžić.

Studijske discipline poput etnologije, konzervacije ili restauracije ne postoje čak ni kao subspecijalnosti na fakultetima.

Zemaljski muzej je, uz još šest institucija, označen kao institucija od značaja za državu. Ali neke pomoći baš i nema, kazao je Busuladžić.

Pojedini muzeji u svijetu, ali kao iznimka, a ne kao pravilo, mogu sami sebi kreirati i priskrbiti značajna finansijska sredstva koja se onda iskorištavaju za dalji rad i razvoj te institucije. Riječ je o muzejima koji se nalaze u svjetskim turističkim metropolama poput Pariza ili Istanbula. Sarajevo i Zemaljski muzej to ne mogu sami.

"Muzej po definiciji nije komercijalna ustanova. Mi možemo tek s malim iznosima participirati u troškovima održavanja i rada, ali ovako kompleksna institucija kao što je Zemaljski muzej ne može se samofinansirati", pojasnio je.

Trenutno je Zemaljski muzej, istakao je Busuladžić, u fazi kada se bori za opstanak, ali se nada su pred ovom institucijom velike razvojne mogućnosti.

"Nemam nikakvih naznaka kada će naš problem biti riješen jer je ovdje riječ o političkom problemu i sukobljavanju osnovnih političkih koncepata kakva treba biti i izgledati BiH. Muzej i ostale institucije kulture od značaja za BiH su izgleda kolateralna šteta tog stanja", kazao je direktor Zemaljskog muzeja.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: