{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Željko Komšić: Zašto sam ja postao problem BiH?

A
29.9.2013. u 09:27
467
Željko Komšić: Zašto sam ja postao problem BiH?
467
Željko Komšić: Zašto sam ja postao problem BiH?
Foto: Arhiv/Klix.ba
Na samom kraju učešća na 68. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN), predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine BiH Željko Komšić govorio je za Anadoliju o sadržaju dva važna razgovora koje je imao na East Riveru.
Svoju posjetu Americi Komšić nastavlja radnom posjetom Saint Louisu gdje živi više desetaka hiljada ljudi porijeklom iz BiH, sada američkih građana. Došlo je vrijeme, rekao je Komšić za AA, da bosanskohercegovačka zajednica u Americi počne stvarati svoje domaće, američke lidere od kojih će imati koristi i BiH.

Svoj razgovor za AA započeo je najavom tog drugog djela posjete Americi, koju zvanično započinje danas.

"Boravit ćemo prvo u Saint Louisu, jer tamo imamo sastanak sa našim ljudima – dijasporom. Organizirano je malo veće okupljanje, a planirano je i polaganje kamena temeljca za Sebilj uz prisustvo gradonačelnika Sain Luoisa. Nakon toga ću otići u Urbanu, u Illinois, gdje je zapravo jedan od univerziteta na kome postoje slavenske studije, a proslavit ćemo i početak studija na, tako da kažem našim jezicima: na bosanskom, srpskom i hrvatskom. To je pogotovo važno jer je tu predviđen jedan okrugli stol o iskustvu imigranata u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Kažem da mi je to posebno drago i ponavljam, riječ o zvaničnom početku rada Studija bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika. Tu ću održati govor i jednu vrstu predavanja, a na okruglom stolu ću predložiti neke zaključke vezano za iskustva imigranata u SAD”, priča Komšić.

Zemlja mogućnosti



Govoreći o navedenim zaključcima, Komšić je kazao da SAD definitivno jeste zemlja mogućnosti, te da je kao takva bila tretirana, a takva je i danas.

"Ono što želim reći našim ljudima, našoj zajednici koja je, hajde da kažemo, neću reći asimilirana, ali uklopljena u američko društvo – vrijeme je da ta naša uklopljena bosanskohercegovačka zajednica počne rađati lidere, ovdje, domaće – američke lidere, koji će krenuti da se uspinju u američkoj administraciji, bilo da je riječ o Kongresu ili je riječ o Senatu, da li je riječ o našoj djeci koja su rođena ovdje, kojima je otvoren put, koji mogu postići uspon u vrhove politike SAD. Držim, računajući, koliko ima naših ljudi u SAD, da mi imamo i taj kapacitet kao bh. zajednica. To može biti jako korisno, ne samo tim ljudima koji će sebe ovdje afirmirati politički, nego može biti korisno za Bosnu i Hercegovinu i odnose sa SAD. Takvih primjera već ima, što mi je jako drago”, objasnio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Osvrćući se na susret sa čelnikom UN-a Ban Ki-moonom, Komšić je istakao kako je generalni sekretar te svjetske organizacije "stavio u fokus probleme Bosne i Hercegovine i regije". Podsjetio je kako je Ban prije nešto više od godinu dana bio u posjeti BiH.

"A razgovarali smo i oko drugih međunarodnih tema, koje su, naravno, bile vrlo važne na zasjedanju Generalne skupštine UN-a. Drago mi je što smo o tome razgovarali i to sam mu govorio i o odnosima SAD i Irana. Tu sa obje strane, da ne pretjerujem, postoji pružena ruka. Nama je to bitno, jer su nam i jedna, a i druga zemlja – prijateljske. I, naravno, govorili smo o situaciji u Siriji. Cjela ta situacija sa Bliskim istokom, sa Sirijom, pa čak i Iranom se, ipak, naslanja na to mediteransko područje, a to sam rekao i generalnom sekretaru – sve to ima određene refleksije na Bosnu i Hercegovinu”.

Dobra atmosfera u regiji



Komšić je potvrdio kako je generalnog sekretara UN-a posebno interesiralo šta se dešava sa Bosnom i Hercegovinom i regijom.

"Rekao sam mu da u regiji trenutno vlada dobra atmosfera. On je pomenuo pregovore Beograda i Prištine, a ja sam rekao da mi na nivou zemalja regije, evo, mogu to reći sa nivoa šefova država – nikad nismo imali bolju atmosferu, da tu postoji razumijevanje, spremnost na suradnju. Da, zapravo, ta atmosfera u regionu, računajući vrijeme od završetka rata u BiH, nije bila nikad bolja. Ali, nažalost nisam optimista kada je riječ o predstojećem sastanku u Briselu, kada je riječ o presudi 'Sejdić-Finci'. Rekao sam generalnom tajniku da je presuda u slučaju 'Sejdić-Finci' vrlo jednostavna presuda, da ona govori o osnovnim ljudskim pravima, ali da je zapravo samo treba relizirati”.

Nadalje, Komšić je potvrdio da je razgovarao i sa novom ambasadorkom SAD u UN-u Samathom Power oko pitanja BiH, pa i aktuelnih političkih problema. Njoj je otkrio stvarne razloge zastoja u implementaciji presude u slučaju "Sejdić-Finci".

"Nije mi drago što u tome pominjem svoje prezime ili ime, ali sam joj rekao da je to, očito, problem zbog čega se ne može doći do dogovora oko realizacije presude u slučaju 'Sejdić-Finci' – jer, niko ne razgovara o sprovedbi presude 'Sejdić-Finci'. Svi razgovaraju o 'slučaju Komšić'.

Dakle, to znači – kako da izbjegnemo budući ‘slučaj Komšić’. Ona se slaže, zapravo sa tom tezom”, otvoreno je kazao aktuelni prvi čovjek Predsjedništva BiH.

Saglasnost Venecijanske komisije



Ističe kamo u ovoj priči ne potencira samo sebe, jer "sutra može doći neko ko se neće prezivati Komšić".

"Kakve to veze ima?! Dakle, rekao sam to i gospodinu Banu, u razgovoru, da nažalost nisam optimista - da će se doći do kriterija. Jer, koliko ja znam, Evropska unija je ovaj put postavila kriterij, tako da kažem definisala, šta je to kredibilan napor, koji naši politički lideri moraju da postignu. I to ga je definisala ovako - kakvo god rješenje vi da dogovorite i dođete u Brisel sa njim – ono mora dobiti saglasnost Venecijanske komisije i morate garantirati da imate većinu u Parlamentu da bi ga realizirati", analizira Komšić, te dodaje:

"Mislim da dovoljno dobro poznajem situaciju u BiH, da smatram, da je u ovoj konstalaciji političkih odnosa u Bosni i Hercegovini to gotovo nemoguće postići. Što, naravno, jeste problem dalje po zemlju, jer nemojte zaboraviti da je 1. oktobar nama zadnja prilika, a iduće godine idu izbori i kod nas, a i za Evropski parlament. Kad budu izbor nove Evropske komisije – niko neće u tom period baš biti spreman da 'strašno' bavi Bosnom i Hercegovinom. I bit će šteta ako se taj rok propusti”.

Vrag je u detaljima



Na pitanje jesu li baš sve te šanse na izdisaju, imajući u vidu da su neki unutarnje-politički dogovori u BiH u toku, Komšić je zaključio:

“Ono što sam ja vidio, kao neku vrstu osnove za dogovor – postizanjem konsensusa oko presude 'Sejdić-Finci', a što je predmet pregovora SDA i HDZ, zapravo nije ‘Sejdić-Finci’. I što je najgore, čak se oni neće složiti oko toga. Vidio sam objavljene vijesti da su kao postigli dogovore oko principa. Ali, znate kako to hoda, uvijek je vrag u detaljima. Dakle, ne možete reći - dogovorili smo se, a na detaljima smo se posvađali. To, onda – cjeli dogovor pada. Pogotovo, kad imamo u vidu ono što EU od nas traži - da taj dogovor dobije verifikaciju Venecijanske komisije”.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: