Na sastanku će učestvovati i povjerenik Evropske unije za proširenje Štefan Fulle.
Uoči skupa kopredsjednik Igmanske inicijative Aleksandar Popov je ocijenio da je sastanak značajan jer se dešava u momentu kada je već poznato mišljenje Evropske komisije o statusu kandidata za Srbiju i napretku ostalih država regiona.
Kako je rekao za Tanjug, očigledan je napredak zemalja članica Igmanske inicijative, izuzimajući BiH, od prošlog do ovog susreta.
"Sve tri zemlje su dostigle stepen više u napretku ka EU, jer napredak znači i dizanje međusobnih odnosa na viši nivo", rekao je Popov i naveo da će Igmanska inicijativa u tom smislu predložiti na sastanku u Beogradu tri konkretne stvari.
"Prije svega brže rješavanje preostalih otvorenih pitanja koja nas blokiraju na putu ka EU, zatim da se više aktera uključi u proces suočavanja s prošlošću i procesuiranje ratnih zločina, da se ne bi dešavale ovakve stvari kao sada s optuženicama iz Srbije u Hrvatskoj, i, konačno, naša sugestija je da se počne s primjenom pozitivnih iskustava iz nordijskog modela saradnje", naveo je Popov.
Za početak on očekuje da se učvrsti interparlamentarna saradnja.
On je podsjetio da je u februaru na sastanku delegacije Igmanske inicijative s predstavnicima EK-a u Bruxellesu zaključeno da se krene u jedan projekat, koji je odobrila EU, a tiče se preostalih otvorenih pitanja, kao što su status i imovinska pitanja nastala raspadom nekadašnje Jugoslavije.
"To je ekspretski projekat i mi ćemo prve rezultate rada tih ekperata predstaviti upravo na sesiji u Beogradu", najavio je Popov.
Igmanska inicijativa osnovana je u novembru 2000. godine i predstavlja pokret koji obuhvata više od 140 nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore.
