Poslije Berlinskog kongresa 1878. godine Austrougarska je okupirala Bosnu i Hercegovinu i počela intezivnu gradnju pruga. Počelo je s gradnjom uzane pruge od Bosanskog Broda do Sarajeva.
U septembru 1878. u Derventi je osnovana prva direkcija bosanskohercegovačkih željeznica pod nazivom „Direkcija carskih i kraljevskih bosanskih željeznica“. Direkcijom je rukovodilo sedam austrijskih oficira, 30 civilnih činovnika iz Austrougarske, a domaći radnici su bili pomoćno osoblje.
Prugu za Derventu gradilo je 40 inženjera i 4.000 radnika. Nije bilo vremena za izradu tehničkih studija, pa je u prvoj fazi izgrađene pruge stepen tehničke ispravnosti bio na najmanjem mogućem tehničkom nivou, ali se ipak zadovoljio minimum za sigurno odvijanje saobraćaja.
Ovih dana obilježava se 140 godina Željeznica Bosne i Hercegovine. Najviše su se poslije Austrougarske razvijale u bivšoj Jugoslaviji. Prilikom raspada Jugoslavije ratovi su opustošili željeznice svih bivših republika. Najviše štete imale su Željeznice FBiH koja se procjenjuje na oko 1,5 milijardi maraka.
Za vrijeme bivše Jugoslavije, 1969. godine elektrificirana je pruga Sarajevo - Ploče. Period pred početak agresije na BiH bio je u znaku elektrifikacije bosanskohercegovačkih pruga i uvod u najsavremenije tehnologije u željezničkom saobraćaju. Željeznice FBiH tako su se uvrstile u moderne željeznice Evrope, a onda je počeo rat i razorio gotovo sve što se 140 godina gradilo.
"Željeznice FBiH još nisu ni blizu predratnom razvoju iako pored svih problema napredujemo u svakom smislu. Došli smo u respektabilnu poziciju i u toku prošle godine prevezli smo gotovo 9,2 miliona tona robe što je veliki pokazatelj za ovu regiju, a posebno za našu željeznicu. Imamo i najveći problem a to je kako zbrinuti 1.000 radnika viška", izjavio je za Fenu Nedžad Osmanagić, direktor Željeznica FBiH.
Osmanagić pojašnjava da bez pomoći Federalne vlade i vlada kantona željeznice se ne mogu razvijati. Uz ovu pomoć po njegovom mišljenju mogao bi se napraviti samoodrživ sistem, ali samo uz državna ulaganja i investiranja. Željeznice FBiH ukidaju putničke linije jer su nerentabilne. Zbog nerentabilnosti putničkog saobraćaja godišnji gubitak iznosi oko 10 miliona maraka.
"Ove godine prevoz robe Željeznica FBiH je u padu zbog recesije. Veliki klijenti kao što su Mital Stil i Koksara Lukavac ne koriste mnogo naše usluge, pa će ovogodišnji prevoz robe pasti na nivo iz 2010. godine. Profit željeznicama jedino donosi kargo prevoz robe. Kargo finansira onaj dio koji ne finansira država. Prevoz putnika se povećava, ali to još nije zadovoljavajuće. Mi imamo "talgo" vozove koji se mogu pokrenuti svaki dan u promet, ali nikako ne možemo da se dogovorimo oko uvjeta održavanja. Ponavljam, željeznice ne mogu same bez pomoći države. Moraju ulagati u infrastrukturu, jer ona je državna, a ne Željeznica FBiH. Sasvim druga je priča kada su Željeznice BiH funkcionirale u bivšoj Jugoslaviji. Međutim, sve željeznice u regionu funkcioniraju na isti način kao da se ništa nije promijenilo", istaknuo je Osmanagić.
Dimšo Todorović, zamjenik izvršnog direktora Željeznica RS-a, dodao je da dijele istu sudbinu kao i Željeznice FBiH, pa i željeznice našeg okruženja.
"U Željeznicama RS-a naredne godine pripremamo reorganizaciju. Ovo će biti i najteži dio posla, jer imamo značajan broj viška radnika. Cilj nam je da se pridružimo željeznicama Evrope i uložimo značajna sredstva u infrastrukturu i mobilne kapacitete. Trebamo se odmaknuti od politike i okrenuti se poslu. Uz to imamo izvanrednu saradnju dviju entitetskih kompanija u BiH", izjavio je Todorović.
Vraćajući se unazad 20 godina Todorović je dodao "da je stanje željezničkog sektora kako na području RS-a, tako i u FBiH tada bilo na znatno višem nivou. Imali smo dobre sisteme u službi saobraćaja, telekomandu saobraćaja, savremene sisteme komunikacije kojima smo obezbjeđivali direktnu vezu dispečerskog centra s lokomotivama a danas toga nemamo, tako da ne možemo biti zadovoljni stanjem u željeznicama“, istakao je Todorović.
Pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija Izet Mehinagić, tvrdi da Bosna i Hercegovina ima strategiju razvoja željezničkog sektora.
"To je pravni okvir poput onog u Evropskoj uniji. Rrestrukturiranje sektora uvažavajući savremene trendove i trenutnu situaciju i na kraju treba da uslijedi snažna obnova i razvoj. To su glavni parametri restrukturiranja željezničkog sektora, a fundamentalno pitanje kojim se sada bavimo jest stvaranje održivog sistema finansiranja željeznica. Trebamo stvoriti održivost željezničke infrastrukture i to je obaveza države i na odgovarajući način finansirati putnički i kombinovani saobraćaj", pojasnio je Mehinagić.
Pomoćnik federalnog ministar prometa i komunikacija Izet Mehinagić kazao je da željeznica u BiH ima strateški značaj jer ako ne bi bilo željeznica tri mjeseca poslije toga ne bi bilo ni struje u BiH, ugalj se ne bi mogao prevoziti za termoelektrane, dakle BiH je osuđena na snažan željeznički sistem. Saradnja željeznica BiH s regionalnim željeznicama je dobra. Međutim, problem je što svaka država ide u restrukturiranje željeznica, a jedan od dodatnih problema jeste i skori ulazak Hrvatske u Evropsku uniju.
Zlatko Petričević, direktor kargo prijevoza Hrvatskih željeznica, tvrdi da se BiH ne treba bojati ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.
"Hrvatskoj je vrlo interesantan željeznički koridor iz BiH do Luke Ploče i dalje za Budimpeštu. I nama je stalo da se protok robe kao i carinski postupci ubrzaju. Našim ulaskom u EU neće trpjeti štete u BiH ili bilo kojoj drugoj zemlji u okruženju. Željeznica kao najjeftiniji vid prijevoza putnika i robe može samo doprinijeti boljim poslovnim rezultatima svih u regionu i zapošljavanju novih ljudi", rekao je Petričević.
Milan Jankolovski, pomoćnik generalnog direktora za infrastrukturu u Željeznicama Makedonije, rekao nam je da je Makedonija još 2008. godine prihvatila sve direktive Evropske unije u dijelu željezničke regulative.
"Država posljednjih nekoliko godina mnogo ulaže u željeznice uz veliku podršku makedonske vlade. Pomažu nam u modernizaciji i podizanju infrastrukture. Uskoro ćemo izgraditi i koridor 8 i tako će naši planovi biti ispunjeni dokraja. Kompletan razvoj industrije u Makedoniji zavisi od željeznice", kazao je Jankolovski.
Predsjednik Odbora direktora Željezničkog prijevoza Crne Gore, Rešad Nuhodžić otkrio je za Fenu, da će razgovarati s direktorom Osmanagićem da Crna Gora u turističkoj ljetnoj sezoni bar tri mjeseca koristi "talgo" vozove, koji su parkirani u sarajevskom depou.
"Moramo se regionalno više povezivati, jer jedino objedinjeni u regiji možemo se upustiti u tržišnu utakmicu. Ako se i dalje budemo zatvarali u nacionalne granice brzo ćemo nestati sa željezničkih mapa u svijetu. Saglasni smo da je željeznica nešto što je neophodno svakoj državi i svaka država koja računa na kvalitetan razvoj mora i željeznici posvetiti posebnu pažnju. I mi željezničari moramo da promijenimo način razmišljanja, da se usmjerimo na naše korisnike i da onaj novac koji dobijamo iskoristimo tako što ćemo pružiti kvalitetnu uslugu građanima", kazao je Rešad Nuhodžić.
Kako su kazali za Fenu sve željeznice u novostvorenim državama od bivše Jugoslavije imaju najveći problem a to je višak radnika. Svi bi se riješili viška radnika, ali ne mogu to učiniti na bezbolan način. Razmišlja se da se višak radnika ne otpušta, već da im se nađe radno mjesto u obnovljenom željezničkom sektoru. O tome se ozbiljno razmišlja i u Federalnoj vladi.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
