{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zdravstvo u FBiH: Doplata za ravnopravnost

30.12.2014. u 17:29
0
7
Zdravstvo u FBiH: Doplata za ravnopravnost
0
Prije pet godina doneseni su propisi koji garantuju ujednačene troškove liječenja svim stanovnicima Federacije Bosne i Hercegovine, ali ih kantoni ne provode pa ista prava u zdravstvu nemaju čak ni djeca i penzioneri.
Amela Adžamija i Kemal Delalić žive u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i redovno plaćaju zdravstveno osiguranje, ali oni i njihova maloljetna djeca ne uživaju ista prava na liječenje.

Osiguranje koje plaća Adžamija u Kantonu Sarajevo (KS) pokriva ujedno i sve zdravstvene troškove za njeno trogodišnje dijete. Delalić iz Cazina u Unsko-sanskom kantonu (USK) svake godine mora plaćati dodatnih 20 KM da bi njegova četveromjesečna beba imala isti tretman kao i djeca iz Sarajeva.

Nadležnost nad zdravstvenom zaštitom u FBiH je podijeljena između entiteta i kantona. Svaki od deset kantona je donio svoje propise o učešću građana u troškovima zdravstvene zaštite, zbog čega pacijenti imaju različite troškove liječenja.

Federalne vlasti su prije pet godina donijele odluku kojom su pokušale izjednačiti prava pacijenata. Međutim, kantoni odluku nisu prihvatili, obrazloživši da novca za liječenje nema dovoljno.

Godišnje se u kantonima za zdravstvo prikupi preko milijardu KM.

Finansiranje zdravstva



Više od 80 posto građana Federacije je zdravstveno osigurano. Za preko 1,2 miliona ljudi osiguranje plaćaju poslodavci, biroi za zapošljavanje, penzioni i socijalni fondovi ili oni sami. Posredstvom ovih građana je osigurano i 800 hiljada članova njihovih porodica.

Novac osiguranja se prikuplja u jedan entitetski i 10 kantonalnih fondova i njime se finansira rad 117 zdravstvenih ustanova u kojima je zaposleno oko 27 hiljada ljudi. Za njihove plaće se potroši oko 40 posto novca. Nešto manji iznos se potroši na lijekove i sanitetski materijal, dok ostatak odlazi na održavanje zdravstvenih ustanova i druge administrativne troškove.

Osim zdravstvenog osiguranja građani su obavezni snositi dio troškova za određene usluge tako što plaćaju pojedinačnu participaciju ili godišnju premiju.

U Bosansko-podrinjskom kantonu (BPK) osiguranici su u najpovoljnijem položaju - niko ne mora plaćati dodatne troškove. Slično je i u Zeničko-dobojskom i Kantonu Sarajevo gdje je veliki broj osiguranika oslobođen ovih troškova, uključujući penzionere sa minimalnom penzijom, nezaposlene, civilne žrtve rata i invalide. Sa druge strane, ove kategorije u Unsko-sanskom (USK), Tuzlanskom (TK), Zapadnohercegovačkom (ZHK), Hercegovačko-neretvanskom (HNK), Srednjobosanskom (SBK) i Livanjskom kantonu moraju dodatno platiti preglede. To čine prilikom svake posjete ljekaru ili jednom godišnje, kupujući premiju u iznosu od 20 do 30 KM. Posavski kanton Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) nije dostavio podatke o participaciji.

Kanton Sarajevo ima najviše zaposlenih koji plaćaju doprinose pa i raspolaže sa najviše novca u zdravstvu – preko 330 miliona KM godišnje. Sarajka Amela Adžamija kaže da nikada nije morala platiti nijednu zdravstvenu uslugu za svog sina.

"Mislim da bi na teritoriji cijele BiH roditelji trebali da imaju jednaka prava na zdravstvenu zaštitu svoje djece", kaže Adžamija.

Delalić iz Cazina je u augustu ove godine kupio premiju od 20 KM za svoju tek rođenu kćerku.

"Osjećam se obespravljeno zato jer bi trebalo da smo ravnopravni na nivou države ili bar na nivou Federacije”, kaže Delalić u razgovoru za CIN.

Mirsada Bajramović, pravnica koja je za Nevladinu organizaciju ICVA (Inicijativa i civilna akcija) uradila analizu zdravstvenih propisa u Federaciji BiH, kaže da se neujednačenim pravilima u kantonima stvara diskriminacija osiguranih osoba prema mjestu u kojem žive.

"Mi imamo deset različitih cjenovnika, deset različitih načina ubiranja sredstava i deset različitih položaja osiguranika u odnosu na plaćanje participacija ovih usluga“, kaže ona.

Da bi prava pacijenata bila izjednačena u ovom entitetu, federalni parlament je 2009. godine donio Odluku o maksimalnim iznosima neposrednog učešća osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite prema kojoj su 15 kategorija osiguranika i pacijenti koji boluju od teških bolesti oslobođeni dodatnog plaćanja.

Kantoni su bili obavezni u roku od 60 dana uskladiti vlastite propise sa ovom odlukom. Niti jedan to do danas nije učinio. U šest kantona u kojima se plaća premija situacija je najteža, jer je najmanji broj kategorija pošteđen ovih troškova.

U USK-u su nastavili primjenjivati svoju odluku iz 2005. godine. Pomoćnica ministra zdravstva USK-a Aida Blažević kaže da nije bilo moguće uskladiti pravila sa federalnom odlukom, jer za to nema dovoljno novca. Zdravstvo u USK-u godišnje raspolaže sa prosječno 85 miliona maraka. Tim novcem se, između ostalog, finansira rad dviju bolnica i osam domova zdravlja u kojim se liječi skoro 300 hiljada stanovnika USK-a.

Ipak, od svih kantona koji naplaćuju premiju, USK je oslobodio ovih troškova najveći broj kategorija – osam, kao i pacijente koji boluju od teških bolesti. Istovremeno, u HNK-u, koji ima približno isto novca kao i USK, a manji broj stanovnika, participaciju ne plaćaju samo trudnice i teško bolesni. Premija u HNK-u košta 20 KM.

Predsjednik Saveza penzionera HNK-a Alija Tanović kaže da penzioneri nemaju novca za kupovinu premija.

„Mislim da su malo prekardašili sa tom cijenom i trebalo bi da penzioneri koji su socijalni slučajevi budu oslobođeni te participacije. Novca sigurno ima. Potroše se pare, odu ne znaš ni gdje“, kaže Tanović.

Zavod zdravstvenog osiguranja HNK-a godišnje raspolaže sa oko 80 miliona KM. Prema nalazima Ureda za reviziju institucija FBiH, prosječna plaća u ovoj ustanovi je 2011. godine bila 1.620 KM, što je dvostruko više od prosječne plaće u entitetu za tu godinu. Uposlenici su dobili i regres od 1.147 KM te dodatno 1.081 KM zbog pozitivnog poslovanja Zavoda na kraju godine, što su revizori smatrali neopravdanim.

Iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a novinarima CIN-a ni nakon više upita nisu odgovorili zbog čega svoje propise nisu uskladili sa federalnim.

Podijeljena nadležnost



U Federalnom ministarstvu zdravstva su svjesni problema neujednačenih propisa, ali kažu da ne mogu natjerati kantone da poštuju propise te da je upozorenje jedina mjera koju im mogu izreći. Ništa ne može učiniti ni federalna inspekcija.

"Ovo ministarstvo je više puta upozoravalo kantonalna ministarstva zdravstva o nepoštivanju federalne odluke o participaciji, tražeći poduzimanje mjera u ovoj oblasti, ali bez konkretnih rezultata", kaže Zlatan Peršić, stručni savjetnik za odnose s javnošću u Ministarstvu.

Naime, prema Ustavu FBiH, nadležnost nad zdravstvom je podijeljena između Federacije i kantona, s tim da je naglašeno da će federalna vlast donositi zakone, a kantoni provoditi. Međutim, problem je u tome, kako kaže pravnica Bajramović, što propisi ne predviđaju sankcije za one koji su odgovorni da ih provode, a to ne rade.

Ministar zdravstva i socijalne politike SBK-a Nikola Grubešić kaže da bi im za provođenje Odluke trebalo više od 20 miliona KM te da Federacija ponekad donosi nerealna rješenja.

"Znate šta to znači? Prva godina - ključ u bravu svim javnim zdravstvenim ustanovama", kaže Grubešić.

Zdravstvo u SBK-u u prosjeku raspolaže sa oko 80 miliona maraka godišnje od kojih se finansira pet bolnica i 12 domova zdravlja. Zbog nedostatka novca pojedini stanovnici ovog kantona uz godišnju premiju moraju plaćati i participaciju za određene specijalističke usluge.

To se dešava u Općoj bolnici "Jajce", čiji je godišnji budžet 2,3 miliona maraka.

Prema podacima do kojih je došao CIN, 2,2 miliona je potrošeno na plaće uposlenika. Dragan Matijević, direktor bolnice, za CIN objašnjava da se pacijentima naplaćuju pregledi iz sedam specijalističkih oblasti, jer kantonalni Zavod za zdravstveno osiguranje (ZZO SBK) ne pokriva te troškove. Opća bolnica bi prema sistematizaciji trebala imati 74 uposlenika. Međutim, tokom proteklih godina Bolnica je širila svoje kapacitete na određene specijalističke usluge i danas zapošljava 83 osobe. Matijević kaže da je kolegij Bolnice smatrao da ima potrebe za tim specijalistima.

U Zavodu i Ministarstvu kažu da finansiraju onoliko uposlenika koliko bi Bolnica trebala da ima te da za sve nove uposlenike direktor treba naći način da obezbijedi novac.

Cijenu toga plaćaju pacijenti. Oni tri puta plaćaju istu uslugu: kroz obavezno zdravstveno osiguranje, godišnju premiju i pojedinačne participacije.

Željko Jozić iz Jajca je jedan od njih. On je na početku godine izdvojio 120 maraka da bi za suprugu, sebe i dvije kćerke kupio godišnju premiju osiguranja. Kada je prošle godine doveo svoju četverogodišnju kćerku na pretrage u mikrobiološku laboratoriju, za nalaz su mu tražili pet maraka. To se dešavalo još nekoliko puta.

"Oni, vjerovatno, pokušavaju namiriti pare za svoje plaće, ali ja nemam ništa sa tim. I meni plaća kasni", kaže Jozić. On se zbog ovog žalio ZZO-u SBK koji mu je vratio dio novca participacije.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: