Zbog zagađenja iz RiTE Gacko povratnici ponovo napuštaju svoje domove

Rudnik i TE Gacko (RiTE Gacko) je izgrađena osamdesetih godina dvadesetog vijeka jer su nalazi tla ukazivali da se na tom području nalaze zalihe od oko 500 miliona tona lignita. Rudnik i TE su izgrađeni uz samo naselje i počeli su s radom u februaru 1983. godine, a prema zvaničnm informacijama Opštine Gacko - gradnja je koštala oko 530 miliona dolara. Stanovnici su očekivali više radnih mjesta i blagodet, ali su dobili pravu ekološku bombu koja im već decenijama zagađuje plodne njive, oranice, pašnjake i zrak koji udišu jer TE Gacko sa snagom od 300 megaNjutna svake godine kroz svoj dimnjak u vazduh izbaci oko 36.000 tona sumpordioksida, a ogromne količine jalovine ili otkrivke, te odpadnih voda, šljake i pepela odlaže na zemljište u neposrednoj blizini domaćinstava. Procjenjuje se da na deponiju godišnje bude odloženo oko 100.000 kubnih metara šljake i pepela, a dobar dio oth otrovnih materijala bude zasijan u prirodi jer ispada iz kamiona kojima se oni prenose. Tako stanovnici okolnih sela vjeruju da je u proteklih 28 godina na deponiji u neposrednoj blizini njihovih domova, uz sami grad Gacko, odloženo milijarde kubnih metara šljake iz rudnika i termoelektrane i to bez adekvatne zaštite i sanacije.

Tek letimičan pogled na ogromnu kupu otpada u selu Bašići budi strah da će s ogromna masa šljake sručiti na prolaznike, kuće i njive.

Ekolozi smatraju da bi, u slučaju teže havarije na ovom odlagalištu, posljedice bile vidljive do Jadrana i šire. Ekolog Savo Kuljak odavno tvrdi da će TE Gacko zagađivati okolinu uvijek kada je u pogono i otvara pitanje koji nivo zagađivanja vazduha, vode i zemljišta je prihvatljiv u slivu rijeka Trebišnjice i Neretve.

"Dim, čađ i lebdeća čađ u atmosferi, nastali sagorjevanjem fosilnih goriva, sadrže desetine hiljada otrovnih materija od kojih su mnoge kancerogene. Dok se čestice materije talože, gasovi se apsorbuju na vlažnu travu, lišće, zemljište i vode. Drugim riječima, štetni gasovi zagađuju vode, zemljište, travu i lišće pa te otrovne materije ulaze u biološki ciklus preko biljaka, životinja, do čovjeka”, napisao je Kuljak napominjući da otpadne vode i deponija šljake i pepela zagađuju sliv rijeke Trebišnjice nizvodno od Gacka, dakle vode i zemljišta u opštinama Gacko, Nevesinje, Berkovići, Bileća, Stolac, Trebinje, Herceg Novi, Dubrovnik, Čapljina i Neum.

Isto tvrde i povratnici.

"Kada su jake kiše i snijegovi, bujica zatrovanog mulja dolazi na njive u Gatačkom polju, a ide i u lokalne rijeke koje pripadaju slivu Trebišnjice, pa se problem širi dalje", priča Asim Bašić.

Prema podacima Banjalučke berze, rudnik i TE Gacko su 65 posto u vlasništvu države, a preostalih 35 posto u vlasništvu fondova, dakle sasvim je u državnom vlasništvu. Struju emituje u mrežu Elektroprivrede RS u kojoj su očito svjesni problema koje ova TE proizvodi. Naime još 2007-e godine na zvaničnoj internet strani EP RS je objavljena analiza iz koje jeočito koliko zagađenje proizvodi ta TE.

Dodatne dokaze morali su dobiti nedavno kada su navodno dvije velike svjetske kompanije odbile kupiti RiTE Gacko upravo zbog jakog zagađenja. No, sudeći po reakcijama odgovornih institucija, nikoga to pretjerano ne uznemirava.

U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva u Vladi RS kažu da “Ministarstvo čini sve kako bi se riješio problem zagađenja od strane termoelektrane Gacko, ali da je zagađenje, koliko je njima poznato, neznatno”.

"Prečišćavanje emisija je 98 posto, a za sve eventulane probleme u radu TE je nadležna Uprava za inspekcijske poslove RS", odgovaraju iz Ministarstva.

U Upravi za inspekcijske poslove priznaje da ima određenih problema sa deponijom jalovine.

"Činjenica je da usljed padavina dolazi do spiranja i nanošenja jalovine na put, ali u tom slučaju rudnik i termoelektrana Gacko izvrši čišćenje i osposobljavanje puta, a pšto kontroliše opštinski ekološki inspektor. Rudnik i termoelektranma Gacko također sprovodi i dodatne mjere na sanaciji tečenja jalovine sa deponije", navodi se u pismenom odgovoru Inspektorata koji pak tvrdi da TE Gacko radi po ekološkim standardima.

"Služba za zaštitu životne sredine u toj kompaniji vrši redovan monitoring svih emisija u životnu okolinu i ti izvještaji su predmet kontrole ekološke komisije", kažu u Inspekcijama RS. Ti izvještaji inače nisu dostupni javnosti, a u Inspektoratu priznaju da je "prilikom redovnog remonta TE došlo do povečanja emisije sumpordioksida, te da je Inspektorat naredio trenutno zaustavljanje rada i da je termoelektrana nastavila sa radom tek nakon uklanjanja kvara", pišu iz Inspektorata koji nema ni riječi komentara na uništenje privatne imovine.

A zbog zagađenja iz RiTE Gacko nisu zabrinuti samo povratnici koji su direktno ugroženi, nego i odbornici u Skupštini Opštine Gacko koji su takođe ugroženi zagađenjem.

"Malo je poduzeto na zaštiti. Stanje nije ni blizu standardima koji bi trebalo biti Zagađenje je prisutno, ali nema monitoringa, niti bilo kakve evidencije o stanju zagađenja životne okoline i niko od nas ne zna koliko je zaista zagađenje, a monitoring bi morao postojati i trebao bi biti dostupan javnosti I morlao bi se znati koliko ono utiče na zdravlje ljudi", kaže Srđan Milović, diplomirani inžinjer rudarstva i odbornik u SO Gacko. Napominje da iznos od 4 do 4,5 miliona KM, koliko TE Gacko uplaćuje opštini na ime naknade za zagađenje, se ne troši namjenski i da su odbornici imali primjedbe na utrošak tog novca "koji bi trebalo usmjeriti na obnovljive i ekološki prihvatljive projekte, a ne infrastrukturu u koju je uložena većina novca".

Slično govori i vijećnik Zlatko Ivković, inače ginekolog i akušer.

"U odnosu na druga mjesta u našoj regiji, ovdje je znatno je povećan broj oboljelih od karcinoma i alergijskih oboljenja, a posebno su izraženi karcinom pluća i dojke i alergije na nepoznatu supstancu", kaže Ivković. Tvrdi da je u Gacku instalisan samo jedan uređaj za kontrolu kvaliteta zraka i da je i on rijetko uključen.

"Do najvećeg zagađenja dolazi tokom noći jer TE nastoji proizvesti veće količine struje pa isključuje filtere koji troše mnogo struje i smanjuju proizvodnju. To pojačano zagađenje se vidi ujutro po talogu na automobilima, kućama i ulicama. Da bi ste oprali taj talog sa automobila morate ga prati sirćetom. Drugačije ne možete skinuti masne naslage taloga", priča Ivković. Smatra da do dodatnog zagađenja dolazi jer TE Gacko nastoji nadoknaditi lošu kaloričnu vrijednost uglja.

"Ugalj je niske kalorične vrijednosti i termoelektrana koristi mazut za poboljšavanje kalorične vrijednosti. Mislim da je mješanje mazuta i uglja glavni problem po zaštitu stanovništva. Korištenje mazuta bi moglo biti glavni uzročnik povećanog broja oboljelih od karcionoma i alergijskih bolesti", kaže Ivković.

Načelnik Opštine Gacko Milan Radmilović priznaje da problemi sa zagađenjem postoje.

"To pokušavamo riješiti kroz stalne kontakte sa rukovodstvom kompanije. Iako za sada još uvijek nema pravog rješenja nekih pomaka će sigurno biti. Ovaj problem se ne može riješiti preko noći. On će i dalje postojati, a možda će situacija biti još složenija. Svi smo mi ugroženi", kaže Radmilović.

U pokušaju da riješe problem sa zagađenjem, Opština Gacko je donijela i Lokalni ekološki akcioni plan 2010 – 2015 u kome je više puta ponovljeno da je najveći problem zagađenje vode, zraka i zemlje koje proizvodi RiTE Gacko. Navodi se da je "stanje životne sredine u Gacku vrlo specifično, a pojedine perfomanse životne sredine (kvalitet vazduha, slatkovodnih tokova, otpad, otpadne vode) mnogo lošije nego u većini ostalih evropskih gradova". U Planu su čak popisani I vrlokonkrentiu zadaci za samu RiTE Gacko,a li njegova provedba do sada nije počela.

Direktor RiTE Gacko Dragoljub Mučibabić ni nakon više zahtjeva za razgovor nije našao vrijeme za autore ove priče, a u samoj kompaniji su se oglušili i na zahtjeve za ustupanje izvještaja o kontroli kvaliteta zraka i zagađenju zemljišta. Jedine osobe vezane za RiTE Gacko koje su se obratile novinarima bila su četiri uniformisana i naoružana zaštitara koji su pokušali priječiti fotografisanja deponije TE Gacko koja se nalazila tik uz javni put. Tražili su lične karte I upozoravali d se niko ne smije zadržavati na zemljištu TE Gacko. Bili su to zaštitari Alfa security-ja koje je, prema dostupnim informacijama, RiTE Gacko 1. juna 2011. godine angažovala za obezbjeđenje svojih objekata.

Ponašanjem rukovodstva RiTE nije zadovoljan ni povratnik Dževad Memić iz sela Bahori.

"Stalno daju obećanja da će riješti problem zagađenja i konačno početi upravljati deponijom u skladu sa ekološkim standardima, ali sve ostaje samo na obećanjima", kaže Memić.

U povratak u sela oko Gacka uloženo je oko dva miliona maraka. Obnavljane su kuće, izgrađeni lokalni putevi i donirana stoka. Kako je lokalni put za selo Bašići sasvim uništen I zatrpan šljakom, napravljen je novi ali je on “bačen” jer je put više puta zatrpan jalovinom i šljakom sa deponijei prohodan je samo zahvaljujući naporima mještana i njihovoj upornosti.

"Ostalo je da se on asfaltira čime bi bio doveden u prvobitno stanje. Nadamo se da će to iskoro biti i urađeno", kaže Bašić.

Da ljudi žele da se vrate u ovo područje pokazuje primjer Mirzete Karajilo koja se iz Amerike vratila, prvo u Sarajevo gdje je kupila stan i poslovni prostor, a potom u selo Kula gdje sada živi sa porodicom u kojoj je i šestomjesečna beba.

"U velikom gradu se teško dolazi do posla i teško se živi. Od prodaje stana u Sarajevu i uz pomoć Ministarstva za izbjegla i raseljena lica u Vladi FBiH, odlučili smo u mjesnoj zajednici Fazlagića Kula otvoriti farmu krava muzara i zadrugu. Želimo živjeti od svoga rada, vidjeli smo svoj interes u ovome i nismo se pokajali", kaže Karajilo i napominje da se ne treba bojati teškog posla. Vjeruje da će njana beba, kada za to dođe vrijeme, pohađati osnovnu školu u Fazlagića Kuli u kojoj za sada nema učenika.

I drugio razmišljaju slično kao Mirzeta. Dževad Memić iz sela Bahori kaže da radi u Mostaru, a da mu je srce u Gatačkom polju.

"Rado bih se vratio jer nema boljeg života od onoga gdje si rođen i odrastao, ali srce me boli kada vidim kako se uništava zemlja, rijeke i vazduh", priča Memić i pokazuje rijeku Mušnicu.

"Nekada je bila protočna, čista i bistra, a voda je korištena za navodnjavanje oranica. Danas je to močvara i kaljuža puna mulja i jalovine sa deponije i sve je zagađenija, a ta voda odlazi u sliv rijeke Trebišnjice. Isto tako je i plodno i obradivo zemljište zagađeno jalovinom sa deponije termoelektrane i rudnika Gacko", priča Memić.

Predsjednik Mjesne zajednice Fazlagića Kula, Asim Bašić smatra da je šteta ogromna.

"Napravljena je ogromna ekološka katastrofa za šta se niko ne može iskupiti. Sve je ovo politika koja nastoji ponovo istjerati ovo povratnika Bošnjaka. Nadležne institucije RS-a uopšte ne ulažu u povratak izgnanih, a ono što ulaže država i Federacija BiH biva ubrzo uništeno. Sve nam ovo rade namjerno kako bi nas otjerali sa zemlje, da mogu da rade šta hoće. Popravimo put, a velike kiše i snijegovi nanesu jalovinu koja ga zatrpa i mi smo odsjećeni od svijeta. Zemljište je sasvim zagađeno. Ne misle uopšte o tome da onaj dimnjak što ispušta sumpor i pepeo, ali i šljaka sa deponije ne znaju da li je neko Bošnjak, Hrvat, Srbin ili Jevrej, nego nas sve isto truje i po meni bi bilo najbolje da termoelektrana uopšte ne radi jer mi nemamo nikakave koristi od nje i ako se nastavi ovako, nama ostaje samo kolektivno iseljenje jer nećemo imati svoju zemlju koju možemo obrađivati i od toga normalno živjeti", priča Bašić.

Prije rata stanovnici gatačke opštine važili su za bogatije ljude, a cijeli kraj je bio poznat po stočarstvu i proizvodnji mesa, mlijeka i nadaleko poznatog gatačkog sira. Interes za povratak iskazalo je još stotinjak od 270 ratom iseljenih porodica, ali je život na tim prostorima pod znakom pitanja iako povratnici samo žele da koriste svoju privatnu imovinu i zahtjevaju da odgovorni shvate ozbiljnost problema, prestanu sa odlaganjem jalovine, šljake i pepela na divljoj deponiji kako bi prestalo dalje uništavanje njihovog privatnog vlasništva I okoliša koji je samo posuđen od budućih generacija.

Tekst je realizovan u saradnji sa SCOOP-om, danskim projektom za podršku istraživačkom novinarstvu u jugoistočnoj Evropi.