{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Zašto se šuti o epidemiji bruceloze?"

S
12.11.2009. u 13:04
0
5
"Zašto se šuti o epidemiji bruceloze?"
0
"Zašto se šuti o epidemiji bruceloze?"
Zoran Đerić, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH, upozorava da svi nadležni u BiH šute o epidemiji bruceloze i oko 2 000 oboljelih ljudi.
"U BiH je evidentna epidemija bruceloze koja je sa životinja prešla na čovjeka, a glavni uzrok leži u činjenici da su veterinarske službe privatizovane. Na taj način su veze između ministarstava i tih službi pokidane` i ministarstva više nemaju nikakvu ingerenciju nad njima”, rekao je Đerić u intervjuu Srni.

Đerić, koji se protivio privatizovanju javnog veterinarskog sektora, podsjetio je da su ministarstva do privatizacije imala mogućnost da narede veterinarskom sektoru i njihovim službama da provedu i provode određene aktivnosti na terenu, te da je država plaćala te aktivnosti i stajala iza njih, i istakao da privatni sektor može "da ne radi i da odbije da radi slučajeve kao što su brucelozna oboljenja".

!Kada je npr. riječ o vakcinaciji životinja poznato je da imamo mnogo veterinarskih stručnjaka seropozitivnih na brucelozu, a to znači da se nijedna akcija više neće moći provoditi na način na koji je to nekada činjeno. I nekada su postojale zarazne životinje i s tim se izlazilo na kraj. Nama je, prije svega cilj, da tako i ostane, jer hoćemo da dobijemo zdravu životinju i od nje zdrav proizvod", rekao je Đerić, koji je i nekadašnji dugogodišnji veterinarski inspektor RS.

On je upoznat o određenim razmišljanjima i inicijativama da se ponovo uvede sistem javnih veterinarskih službi upravo zbog razloga o kojima i govori, ali se sada postavlja pitanje šta sa ljudima koji su otkupili ove stanice.

"Oni su jednostavno prevareni”, rekao je Đerić i ponovio da BiH "nikako nije bila potrebna tako radikalna privatizacija veterinarskih službi".

Đerić je ponovio da danas u BiH ima više od 2 000 oboljelih ljudi od bruceloze, a niko ne želi da kaže kako je glavni razlog - privatizacija veterinarskih službi, čime je "veterinarska služba praktično uništena".

"Nikome nije bilo zabranjeno da otvori neku veterinarsku privatnu stanicu i da radi. Zamislite šta bi bilo kada bi se na isti način privatizovali domovi zdravlja", zapitao je Đerić.

On je, komentarišući vrijeme svinjokolja u koje ulazimo kao i apele koji se čuju o neophodnosti kvalitetne kontrole i analize mesa, rekao da su doktori veterinarske medicine stručnjaci i da im treba vjerovati.

"Bez obzira na sve, veterinarske stanice posjeduju opremu i imaju dovoljno aparature koja zadovoljava sve standarde, pogotovo one koji rade digestivnom metodom, što znači da je mogućnost otkrivanja uzročnika velika", rekao je Đerić i dodao da problem postoji kod građanstva i zbog društveno-ekonomske situacije.

"Dešava se da vlasnici ne pregledaju sve životinje nego pošalju po dva tri uzorka, a ostale ostave sa pretpostavkom da su zdrave. Tada se pojavljuju, najčešće, slučajevi trihineloze, veoma nezgodne i ozbiljne zaraze koja može izazvati invaliditete i brojne probleme kod ljudi. Čovjek nakon zaraze trihinelom jednostano više nije isti", rekao je Đerić.

On je istakao da je Agencija za bezbjednost hrane BiH trenutno u fazi da može da daje određene preporuke: meso obavezno pregledati, kuvati ga na visokoj temperaturi - višoj od 72 stepena, kod bruceloze i do 90 stepeni.

Đerić apeluje na građane da redovno kontrolišu zdravlje svojih životinja kao i da obavezno odnesu meso na kontrolu veterinarskim stručnjacima.

"Građani nisu bez razloga pred velikim pitanjem i sumnjama u vrijema kad nam se javljaju različite bolesti koje se prenose sa životinja na ljude, ali oni svakako moraju kontrolisati meso u onim službama u koje imaju povjerenje ili koje su svoje povjerenje pred građanstvom već opravdale", rekao je Đerić.

Komentarišući saradnju sa entitetskim ministarstvima, posebno u situacijama u kojima se BiH kao region, Evropa i cijeli svijet, našla u situaciji pandemijskog gripa, Đerić je rekao da je prisutnost politike uvijek, nažalost, velika i da remeti te odnose.

"Zakon je jasno definisao kakva bi trebalo da bude saradnja, ali ona, po meni, nije na zadovoljavajućem nivou. Dešavaju se neke stvari koje ne bi trebalo da se dešavaju, jer kada je riječ o hrani tu politici nema mjesta. Mi moramo da ono što radimo - radimo s ciljem obezbjeđivanja zdrave hrane te da damo mogućnost našim proizvođačima da budu ravnopravni partneri sa svima sa kojima rade vani, a i u BiH", rekao je Đerić.

Treba, ističe on, stvoriti preduslove da se maksimalno zaštiti domaći proizvođač i potrošač, što se može postići samo donošenjem jedinstvenih propisa i organa.

"To je potreba i sve što smo dosad uradili, a što je usvojio Savjet ministara BiH, dalo je mogućnost da naši potrošači budu ravnopravni partneri sa svima u okruženju - da nema više tehničkih barijera, da funkcionišu na isti način i po istom principu i da svoj proizvod mogu da plasiraju u širi region", rekao je Đerić i dodao da postoje još brojni prijedlozi koji čekaju na usvajanje.

On je dodao da BiH ima mnogo kvalitetnih i prepoznatljvih proizvoda koji imaju svoju cijenu i koji su, zapravo, brendovi.

"Imamo npr. proizvode sa svojim geografskim porijeklom kao vlašićki sir, skuplji, jer je kvaliteniji od mnogih u ovoj liniji proizvoda. Ide se, dakle na to, da se stvori i proizvede kvalitetan proizvod za šta je, međutim, neophodno stvoriti i ostale preduslove - a to je zdrava životinja, njeno zdravo mlijeko, da bismo imali zdrav proizvod" objašnjava on.

"Samo tada, kad stvorimo te uslove , možemo računati da ćemo proizvode visokog kvaliteta plasirati na tržište Evrope i drugih zemalja. Do tada treba riješiti brojne probleme, kao i problem o kojem sam govorio - privatizovanih veterinarskih službi, suzbijanja bruceloze i drugih zaraznih bolesti koje se sa životinje prenose na čovjeka", zaključio je Đerić u intervjuu za Srnu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: