Suđenje Karadžiću
0

Zaštićena svjedokinja: Zlostavljanja i maltretiranja na Grbavici

FENA
Drugog dana svjedočenja na suđenju Radovanu Karadžiću, zaštićena svjedokinja Haškog tužilaštva kazala je da je 1992. godine zlostavljanjem i maltretiranjem koje je doživjela na Grbavici njen "normalni život završen".

Svjedokinja KDZ 354 prisjetila se tokom svjedočenja kako ju je u ljeto 1992. godine Veselin Vlahović zvani "Batko" izveo s majkom iz njenog doma u sarajevskom naselju Grbavica, a potom ih odveo do jednog stana na Vracama, gdje ih je "udarao, mučio a potom i silovao", te prijetio da će ih ubiti ili "predati u javnu kuću".

"On je moju mamu silom izveo uz udarce i prijetnje. Odveo ju je u drugu sobu, odakle sam čula njeno zapomaganje. Ona je molila da je ne veže, da je boli. Čak je govorila: "Majka ti mogu biti". Poslije se vratio... Sve je to trajalo cijelu noć", prisjetila se svjedokinja KDZ 354.

Vlahović, bivši pripadnik paravojnih formacija, pred Državnim sudom u Sarajevu čeka početak suđenja za ubistva, silovanja i zlostavljanja civila na Grbavici.

Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske, pred Haškim tribunalom sudi se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, te učešće u progonu nesrpskih civila sa područja 20 općina u BiH, među kojima je Novo Sarajevo (kojem pripada naselje Grbavica). U optužnici stoji da je Karadžić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, skupa s rukovodstvom bosanskih Srba i pripadnicima paravojnih formacija. Zaštićena svjedokinja je dodala da je tokom 1992. godine vidjela kako snage bosanskih Srba vrše "otimačinu stanova i automobila", te da je ona, skupa s drugim nesrpskim stanovništvom, primorana da vrši obradu vojnih ekonomija u radnom vodu.

Karadžić je na početku, kao i na kraju ispitivanja, rekao svjedokinji da se "solidariše s užasom koji je preživjela", na čemu mu se KDZ 354 zahvalila.

"Hvala i Vama časni sude što ste mi dali da ispričam ovo što sam preživjela, jer to je bio prekid normalnog života. Hvala i uime moje majke, koja nije u stanju svjedočiti. Ovo sam uradila i uime onih koji su na Grbavici ubijeni", kazala je svjedokinja.

Na ovom ročištu, Haško tužilaštvo nastavilo je s ispitivanjem Neđeljka Prstojevića, bivšeg predsjednika opštine Ilidža, koji je kazao da je srpsko stanovništvo u Sarajevu 1992. godine željelo osigurati da njihovi domovi ostanu "u srpskim rukama".

"Nisam ja razmišljao o strateškim ciljevima srpskog naroda, ali svaki Srbin koji je bio u Sarajevu na etničkim prostorima gdje su Srbi živjeli vijekovima, želio je da ti prostori ostanu srpski", dodao je Prstojević.

Na pitanje da li je podjela BiH bio cilj vlasti Republike Srpske, Prstojević je rekao da "u pojedinim momentima jeste, a u pojedinim nije".

"Sigurno u predratnom periodu nije bio cilj, a kako je rat išao dalje onda se vidjelo da u muslimanskom dijelu ima dosta fundamentalista i ekstremista s kojima nije lako živjeti ni autohtonim muslimanima, a kamoli Srbima i Hrvatima", rekao je Prstojević.

Ispitivanje svjedoka Prstojevića nastaviti će se u utorak, 15. marta, javio je BIRN-Justice Report.