Zannier: Predugo traje provedba presude u predmetu Sejdić i Finci
Koliko je zaista BiH daleko od Evropske unije uzimajući u obzir činjenicu da se vlasti već duže vremena ne mogu dogovoriti oko implementacije presude u predmetu "Sejdić i Finci"?
To nije samo međunarodna obaveza i zahtjev, već i etička obaveza. U krajnjoj liniji, pogrešno je diskriminirati građane zabranjujući im da obavljaju najviše dužnosti zbog njihovog etničkog porijekla.
Da budem iskren, provedba presude predugo traje. Kada se ova država pridružila OSCE-u i Vijeću Evrope, ona je preuzela određeni broj obaveza, uključujući poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. BiH je ispoštovala svoje obaveze u različitim oblastima, pa bi trebala to učiniti i u ovom slučaju. Pored toga, EU insistira na tome da ispunite te obaveze kako biste napredovali, pa stoga imate dodatni razlog da to učinite.
Mislite li da bi to trebala biti jedina stvar koju treba promijeniti u Ustavu ili ovo treba biti prilika za više promjena Ustava BiH?
Provedba presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" je od ključne važnosti. Političke stranke će trebati pronaći konstruktivne kompromise za teška pitanja poput ustavne reforme. Obim ustavne reforme u BiH je pitanje o kome će donijeti stav domaće političke stranke, a ne međunarodne organizacije. Jednom kad se taj proces pokrene, siguran sam da će trebati vremena dok se ne završi, ali se nadam da će pitanje poboljšanja funkcionalnosti države također imati centralno mjesto.
Prema Vašem mišljenju, da li je BiH i u kojoj mjeri ostvarila napredak u domenu ljudskih prava i njihove zaštite? Da li radimo dovoljno na popravljanju ovog segmenta, kao i na polju slobode izražavanja?
Postoje brojni pozitivni primjeri, a prešli ste dug put od užasnog sukoba koji je počeo prije 20 godina ovdje u Bosni i Hercegovini.
Danas imate jake i neovisne institucije za zaštitu ljudskih prava i jačanje vladavine prava, i zadovoljstvo mi je da je OSCE odigrao značajnu ulogu u pružanju pomoći da se one uspostave. Danas OSCE još sarađuje s vlastima na jačanju demokratske odgovornosti oružanih snaga, u borbi protiv trgovine ljudima, kao i pružanju podrške slobodi medija.
Vjerujem da se sada treba usredsrijediti na reformu pravosuđa kako bi se očuvala neovisnost pravosuđa i ukorijenila vladavina prava. Još jedan od prioriteta je reforma javnog radio-televizijskog sistema. Neovisni javni emiter koji radi za dobrobit građana igra ključnu ulogu u informiranju građana cijele države o društvenim, političkim i drugim događajima. OSCE-ova predstavnica za slobodu medija može vlastima pružiti stručne savjete i pomoć.
BiH se i dalje u svijetu prepoznaje kao zemlja u kojoj djeluju "dvije škole pod jednim krovom". Kako i kada će biti riješeno ovo pitanje koje je očit dokaz diskriminacije i ratnog tereta?
Fenomen pod nazivom "dvije škole pod jednim krovom" uzrokuje segregaciju i podjele od samog početka. Ove podjele, posebno među djecom ranog uzrasta, štetne su po Bosnu i Hercegovinu i nisu mnogo korisne bilo kome u bilo kojoj zajednici, kantonu ili entitetu, koji žele stvoriti tolerantnu, inovativnu i uspješnu generaciju građana i budućih vođa.
Škole imaju zakonsku obavezu osigurati odgovarajuće obrazovanje za svu djecu unutar svoga djelokruga rada. Zakon BiH o zabrani diskriminacije zabranjuje segregaciju u obrazovanju. Vijeće Evrope, Evropski parlament, Vijeće Evropske unije, Vijeće za ljudska prava i mnoge druge organizacije pozvale su na provedbu tih zakona, posebno u smislu fenomena 'dvije škole pod jednim krovom'. Nažalost, od 2005. godine nije ostvaren napredak o ovom pitanju. Mladi ljudi u ovoj državi zaslužuju da takav napredak bude ostvaren.
Kakvo je vaše mišljenje općenito o obrazovnom sistemu u BiH?
Teško mi je davati procjene iz Beča. Međutim, svjestan sam da obrazovni sistem odražava neke od najgorih aspekata situacije na ovom polju u društvu. Generacije i generacije učenika se odgajaju u odvojenim školama, što u konačnici ne doprinosi poboljšanju kvaliteta standarda u obrazovnom sistemu.
Koliko je realno očekivati konstruktivna rješenja o pitanju pravosuđa i strukturiranog dijaloga s obzirom na sve glasnije zahtjeve Republike Srpske za ukidanjem Tužilaštva i Suda BiH?
Kako bi stvorili jaku ekonomiju, demokratiju i procesuirali sve ratne zločine, potrebne su vam snažne pravosudne institucije i vladavina prava. Rješenje nije dovoditi u pitanje postojanje tih institucija, već je potrebno uložiti napor u poboljšanje njihove djelotvornosti kroz strukturirani dijalog između Evropske unije i BiH.
OSCE će i dalje podržavati provedbu potrebnih pravosudnih reformi. Ono što je nama značajno jest vladavina prava. Ona pruža stabilnost i sigurnost i ključni je element svakog demokratskog društva. Pravosuđe mora biti u mogućnosti da djeluje neovisno i da je predmetom nadzora neovisnog tijela.
Ni šesnaest godina nakon rata u BiH naša zemlja još nije riješila pitanje povratka izbjeglih i raseljenih osoba. Radi li BiH dovoljno kako bi zaokružila proces povratka?
U jednu ruku, u pogledu povratka izbjeglica ostvaren je uspjeh. Povratak izbjeglica je definiran Dejtonskim mirovnim sporazumom i stotinama hiljada ljudi omogućen je povratak u svoje domove ili barem povrat imovine. Kao što kažete, proces još nije okončan. Šesnaest godina nakon završetka oružanih sukoba u Hrvatskoj i BiH, oko 250.000 ljudi i dalje je u izbjeglištvu širom regije ili je raseljeno unutar vlastitih država.
U sklopu tekućeg procesa povratka na regionalnom nivou, OSCE, UNHCR i Evropska unija rade na poticanju vlasti Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore da udruže svoje napore i izrade konkretne planove dugoročnih rješenja za izbjeglice i raseljene osobe. Velika donatorska konferencija koja će biti održana u Sarajevu u aprilu ima za cilj prikupiti blizu 600 miliona eura za planirani regionalni program stambenog zbrinjavanja koji će osigurati rješenje za 74.000 izbjeglica i raseljenih osoba.
OSCE će biti prisutan na toj donatorskoj konferenciji i nastavit će pružati podršku uspješnom okončanju tog procesa.
