{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zalud papir, ljepilo i trud - mladi ne vjeruju predizbornim plakatima

26.9.2012. u 09:11
148
Zalud papir, ljepilo i trud - mladi ne vjeruju predizbornim plakatima
148
Zalud papir, ljepilo i trud - mladi ne vjeruju predizbornim plakatima
Foto: Klix.ba
Prema rezultatima istraživanja o socijalnoj uključenosti mladih, koje je početkom ove godine Institut za razvoj mladih KULT proveo u 12 lokalnih zajednica u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, manje od 7 posto mladih svoj glas na izborima daje na osnovu izbornih plakata.
"Reakcije javnosti na dosadašnja dešavanja u vezi s lokalnim izborima 2012. u BiH pokazuju da kampanje, iako često besmislene i neukusne, prolaze zapaženo. Građani su do sada mogli vidjeti pravopisno nekorektne slogane, pornografske sadržaje i uzurpiranje javnih površina, slušati glasne patriotske pjesme, rodnogrudne sevdalinke i nerealna obećanja te morali trpjeti bjesomučno plakatiranje svuda i svega. Učinak ovih šarolikih ataka na volju biračkog tijela moći će se preciznije ocijeniti tek nakon Izbora. Za sada se može konstatirati da su često uznemirujući i osvrnuti se na pokoju postojeću statistiku", ističu iz KULT-a.

Mladi glasaju jednako kao i stari

Iako je uvriježeno mišljenje da mladi ne izlaze na izbore, prikupljeni podaci pokazuju da je procent njihove izlaznosti na posljednjim općim izborima 2010. jednak općem procentu izlaznosti. Dakle, mladi glasaju, a prema podacima CIK-a u 2010. godini činili su 22 posto ukupnog biračkog tijela u BiH, gotovo cijelu četvrtinu, odnosno 688.459 glasova.

Prema posljednjim istraživanjima KULT-a o socijalnoj uključenosti mladih, koja su obuhvatila i pitanje njihovog opredjeljivanja prilikom glasanja na izborima, plakati, u kontekstu njihovog utjecaja na mlade ljude, nisu učinkovito sredstvo predizborne kampanje. Manje od 7 posto mladih glasa vođeno predizbornim plakatima. Daleko od toga da su mladi politički i izborno zreli i da ne potpadaju pod utjecaj drugih vrsta marketinga – 32 posto mladih za svoj se izbor informiraju iz medija, a 29 posto na temelju prezentiranih političkih platformi – ali plakatima prosto ne vjeruju. Ili ih ne primjećuju.

Neki od njih se prilikom odabira svojih predstavnika/ca u vlasti konsultiraju s roditeljima ili prijateljima, a u manjim sredinama uobičajeno je da glasaju za rodbinu, prijatelje ili poznanike koji su kandidirani, ili su se kandidirali na izborima. Ta činjenica da marketing ili tuđe mišljenje oblikuju njihovu odluku i izbor, čini da njihov glas najčešće ne donosi rezultate koje su očekivali. Grubo rečeno, mladi bivaju prvo izmanipulirani, a potom razočarani. Otud i njihovo nepovjerenje u politiku i političare.

Primarna zadaća čelnika lokalne zajednice

Iz istraživanja se jasno može vidjeti da se mladi, pripremajući se za odluku na izborima, nikako ne informiraju putem izvještaja o ranijem radu, finansijskom poslovanju i učinku institucija i zastupnika/ca, koje objavljuju vladine (uredi za reviziju) i nevladine organizacije, što bi trebalo biti primaran izvor informacija za donošenje objektivnog suda o potencijalnim izabranicima. Također, rijetko ko od mladih ljudi provjerava uspjeh svoje lokalne uprave kroz rast, odnosno pad, njenih prihoda, tj. povećanje, odnosno smanjenje, njenog budžeta. A čelnim ljudima jedne lokalne zajednice to bi trebala biti primarna zadaća: povećanje prihoda i pravilno usmjeravanje rashoda, poručuju iz KULT-a.

Čudo u Inđiji

Ove godine većina kandidata za općinski vrh obećava sve i svašta. Iz manjka ideja nastaju i neprovodiva obećanja. Oni koji žele reizbor, koji su u prethodnom periodu obnašali najviše lokalne funkcije, praveći alibi za ranije propuste, ali i iz opreza zbog narednog angažmana, često se ograđuju nedostatkom nadležnosti: nisu nadležni za javni prijevoz, za sigurnost na ulici, za zapošljavanje, za obrazovanje, za turizam. Jesu li im ruke zaista vezane? Šta uopće općinska vlast može učiniti za građane?

Uz brojne mogućnosti lokalnih vlasti, od moderniziranja administracije, stvaranja ugodnog poslovnog ambijenta za strane investitore, obračunavanja s internom korupcijom, poticaja malim biznisima, preko razvoja neformalnog obrazovanja, stipendiranja deficitarnih kadrova, do kapitalnih investicija i mogućnosti pokretanja inicijativa prema višim nivoima vlasti za rješavanje problema koji trenutno nisu u njihovoj nadležnosti, iz KULT-a preporučuju emisiju "Čudo u Inđiji", koja se može pogledati na novoj online televiziji Centara civilnih inicijativa Inicijativa.tv. Riječ je o intervjuu s načenikom koji je upravu nad Općinom Inđija preuzeo 2000. godine, kad mu je bilo 26 godina. Nije se ograđivao nadležnostima i nije čekao pomoć viših nivoa vlasti. Te 2000. godine zatekao je 12.000 nezaposlenih. Nakon tri svoja mandata, 2012. godine broj nezaposlenih u Inđiji spustio se na 3.500. Zatekao je budžet od nešto više od 600.000 eura. Bužet Općine Inđija je od 2000. do 2008. porastao sa 641.000 na 16.425.000 eura (25 puta).

Nakon 12 godina budžet je 30 puta veći i iznosi više od 20 miliona eura. On uspješnim studentima Inđije nikada nije čestitao, već im je zahvaljivao i obilato ih nagrađivao. U Inđiji svako selo ima vrtić i gradski prijevoz, koji s najudaljenijeg mjesta u općini do centra grada može stići za manje od pola sata, tačnije 26 minuta, jer, kako načelnik kaže, "mora se osigurati mobilnost radne snage". U Inđiji se i ove godine otvara 800 novih radnih mjesta.

Napomene radi, Inđija nije na Zapadu, već tu, u komšiluku, u Srbiji. Otvorena za razmjenu iskustava, poručuju iz KULT-a.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: