{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zalihe nafte u sjevernoj Bosni 50 miliona tona

D
6.11.2006. u 08:39
0
0
Zalihe nafte u sjevernoj Bosni 50 miliona tona
0
Zalihe nafte u sjevernoj Bosni 50 miliona tona
Današnji ''Dnevni Avaz'' navodi da BiH ima značajne zalihe nafte koje bi mogle zadovoljiti sve njene potrebe u narednih 30 godina, tvrde stručnjaci dobro upućeni u dosadašnja istraživanja. Međutim, problem je što su istraživanja, koja su nedvosmisleno pokazala da ima nafte, obustavljena početkom rata i do danas nisu nastavljena.
Istraživanja su obustavljena početkom rata a projekt je finansirala Rafinerija Bosanski Brod. Najozbiljniji projekt pokrenut je 1973. godine. Nafta u BiH se istraživala u dva različita projekta - "Sjeverna Bosna" i "Dinaridi". Nosilac istraživanja bio je "Energoinvest" Sarajevo, a finansijer Rafinerija Bosanski Brod. Dok je projekt "Dinaridi" praktično još na početku, za projekt "Sjeverna Bosna" potrebno je uraditi još malo posla.

- Projekt "Sjeverna Bosna" završen je 80 odsto i za njegov dovršetak potrebno je 50 miliona maraka - rekao jeza ''Dnevni Avaz'' profesor Zijad Hadžihrustić, jedan od najupućenijih u istraživanje nafte u BiH. S njim se slaže i doc. dr. Edin Delić s Rudarsko-građevinsko-geološkog fakulteta, koji se nalazi na čelu tima tuzlanskih stručnjaka koji su otputovali na edukaciju u Egipat.
- Projekt istraživanja nafte trebalo bi odmah nastaviti. Prednost bi trebalo dati projektu "Sjeverna Bosna", jer se on praktično nalazi pri samom kraju - kaže Delić.

Hadžihrustić i Delić podsjećaju da je prije rata urađeno 15 istražnih bušotina koje su pokazale da na prostoru sjeveroistočne BiH, na dubini od tri do pet hiljada metara, postoji 50 miliona tona naftnih rezervi. To područje prostire se od Bosanskog Broda, preko Brčkog, Bijeljine i Zvornika, do Tuzle i zauzima prostor od oko 12.000 kvadratnih metara.

- Postojeće zalihe mogle bi zadovoljiti sve potrebe BiH za naftom u narednih 30 godina, uz godišnju zaradu od milijardu dolara - tvrdi Hadžihrustić.
Prema njegovim riječima, veći problem od novca potrebnog za završetak projekta jeste donošenje političke odluke. On smatra da bi na državnom nivou trebalo oformiti agenciju za naftu, koja bi mogla pronaći koncesionara za završetak projekta.

- Od 1989. do 1992. godine rađen je projekt "Dinaridi". Američki AMOCO, koji je uložio oko 12 miliona dolara, samostalno je učestvovao. Nakon obrade i analize podataka u AMOCO centru u Hjustonu, pojavile su se veoma perspektivne strukture u okolini Trebinja, Stoca, Nevesinja, Mostara... kao i jedna "mega struktura", Drežnica, s velikim zalihama na dubini od 6.000 metara. Koliko se zna, AMOCO je uoči rata ponudio "ugovor o podjeli proizvodnje" na 35 godina, koji, nažalost, nije zaživio. Nakon rata, AMOCO se povukao iz daljih istraživanja i o tome obavijestio institucije u Sarajevu - kaže Delić.
Prvi tragovi o potrazi za naftom u BiH datiraju još iz 1889. godine

Prvi period: 1889. do 1915. godina. Izbušene tri bušotine, dubine 130-140 metara i registrirana pojava nafte. Drugi period: 1929. do 1941. godina. Izbušene 44 bušotine, dubine od 50 do 2.025 metara, registrirane pojave nafte. Otkriveno malo ležište nafte, urađeno šest eksploatacijskih bušotina i proizvedeno oko 1.000 tona nafte. Treći period: 1948. do 1961. godina. Izbušeno 45 bušotina, dubine od 250 do 1.750 metara. Istraživan je prostor tuzlanskog bazena, Posavine i Semberije, gdje su registrirane pojave nafte. Četvrti period: 1963. do 1973. godina. Izbušene četiri bušotine, dubine između 1.200 i 4.200 metara. Istraživan prostor sjeverne Bosne, središnji i vanjski Dinaridi. Također suregistrirane pojave nafte. Peti period: 1973. do 1992. godina. Obimna istraživanja u projektima "Sjeverna Bosna" i "Dinaridi".

U tuzlanskim naseljima Bare i Požarnica nafta izbija na površinu zemlje. Ove površinske manifestacije izviranja "crnog zlata", tvrde stručnjaci, samo su jedan u nizu dokaza o većim zalihama nafte na ovom području. Lokalno stanovništvo naftu kupi u kanistere i uglavnom je koristi za premazivanje drvene građe, a u nekim slučajevima i kao lijek za kožna oboljenja.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: