Parlamentarna skupština BiH
0

Zajednička komisija nije postigla dogovor u slučaju Sejdić - Finci

FENA
Privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, ni nakon 10 sjednica nije postigla takav stepen saglasnosti koji je potreban za usvajanje amandmana na Ustav BiH u skladu s presudom.

Ovo je jedan od dvaju zaključaka koji su jednoglasno usvojeni na kraju današnje sjednice Privremene komisije, a koji će biti proslijeđeni domovima Parlamentarne skupštine BiH.

Drugi usvojeni zaključak je bio da je potrebno da Komisija nastavi s radom na implementaciji presude u skladu s odlukama parlamentarnih domova.

U prilogu ovih odluka bit će materijali o tome šta su stranke i predstavnici nacionalnih manjina predlagali tokom proteklih 10 sjednica.

Iako Komisija nije postigla potreban stepen saglasnosti, predsjedavajući Šefik Džaferović je ocijenio da je postignuta određena saglasnost kada je u pitanju obim ustavne reforme, odnosno da se svakako treba odnositi na Dom naroda i Predsjedništvo BiH.

On misli da je postignuta saglasnost o tome da ako Dom naroda zadrži postojeće nadležnosti, da je potrebno formirati i posebni, četvrti klub za predstavnike "ostalih".

"Ali, to nije dovoljno da bi se napisali amandmani. Mora se odgovoriti na niz drugih pitanja i zbog toga Komisija smatra da treba nastaviti s daljnim radom na iznalaženju rješenja koja bi značila neophodni stepen saglasnosti", kazao je Džaferović.

Implementacija presude Sejdić-Finci je jedan od bitnih uvjeta za nastavak evropskog puta BiH. Iz Evropske unije je traženo da Komisija postigne "kredibilan napredak" u svome radu, odnosno usaglasi amandmane. Džaferović kaže da je na Evropskoj uniji sada da ocijeni da li je Komisija svojim radom postigla "kredibilan napredak".

Inače, tokom sjednice je Ismeta Dervoz iz Saveza za bolju budućnost informirala prisutne o pismu koje je jutros stiglo iz Komiteta ministara Vijeća Evrope, koji je ponovio poziv vlastima BiH da poduzmu neophodne mjere radi uklanjanja diskriminacije onih koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, a koja se ogleda u tome što oni nemaju mogućnost da se kandidiraju za članove Doma naroda PSBiH i Predsjedništva BiH te da bez odgađanja usklade Ustav i Izborni zakon BiH s odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Vlasti BiH se, također, pozivaju da redovno izvještavaju Komitet o napretku postignutom na reformi Ustava BiH i o promjeni odgovarajuće izborne legislative.