FENA: Danas, 6. novembra bit će izvršena rotacija na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Možete li prokomentirati Vaš učinak u proteklih osam mjeseci. Kako cijenite svoj rad i šta je urađeno te što je eventualno trebalo biti urađeno, a nije?
Silajdžić: Period od proteklih osam mjeseci je zabilježio zavidne rezultate, uključujući znatan napredak u vezi s evroatlantskim integracijama BiH.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je potpisan u junu i to u velikoj mjeri zahvaljujući našim naporima. Upravo je moj kabinet izradio nacrte Mostarske deklaracije i sarajevskog Akcionog plana te na osnovu ovih dokumenata i izradio nacrt Zakona o policiji koji su nam omogućili da SAA potpišemo ove godine. Izuzetno mi je drago što će SAA biti ratifikovan na današnjoj sjednici Predsjedništva.
Zaboravlja se da su druge stranke odbile podržati ove zakone, iako bi njihovo neprihvatanje gotovo sigurno dovelo do odgađanja potpisivanja SAA i mi taj sporazum sada ne bismo imali. Također, ti zakoni, na naše insistiranje nalažu usvajanje novog ustava, primjenu tri principa Evropske komisije u tom ustavu te uspostavu jedinstvene policijske strukture BiH, a što znači bez entitetskih policija.
Istovremeno, druge stranke su nudile amandmane koji su eksplicitno predviđale ostanak "entitetskih, kantonalnih i policije Brčko Distrikta." Ovakva rješenja bi napravila policiju Republike Srpske trajnom kategorijom, a upitno je da li bi nam omogućila potpisivanje SAA, s obzirom na to da je jedinstvena policijska struktura jedan od uvjeta Evropske komisije.
Također, zadovoljstvo mi je bilo prisustvovati NATO-ovom samitu u Bukureštu u aprilu, kada je s BiH uspostavljen Intenzivirani dijalog. Uskoro očekujemo odobrenje Akcionog plana za pridruživanje, tzv. Membership Action Plana, a što je zadnji korak prije poziva za punopravno članstvo.
FENA: Šta je urađeno u domenu članstva BiH u Vijeću sigurnosti UN-a?
SILAJDŽIĆ: Cijela priča o kandidaturi BiH za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a je pokrenuta krajem 2007. na inicijativu ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja, koji je u koordinaciji s našom misijom pri UN-u započeo analizu šansi za ovo mjesto.
Nakon pozitivne analize, Predsjedništvo BiH je na moju inicijativu donijelo odluku o toj kandidaturi. Od samog početka, naš protukandidat je bila Poljska koja ima tačno deset puta više stanovnika od BiH i znatno rašireniju diplomatsku mrežu, da ne govorimo o činjenici da je Poljska članica EU i NATO-a te da je u startu bila u poziciji da kandidaturi posveti zavidne resurse.
Ipak, tokom protekle Generalne skupštine UN-a, ministar Alkalaj i ja smo razradili taktiku fokusiranja na manje zemlje koje imaju slične interese kao i BiH te na afričke zemlje i države članice Organizacije islamske konferencije. Tokom više od trideset bilateralnih susreta koje smo ministar Alkalaj i ja imali sa šefovima država ili vlada, odnosno, ministrima vanjskih poslova tih zemalja, BiH se istakla kao kandidat s najviše šansi za izbor. Štaviše, dok Poljska nije uspjela prodrijeti u našu "bazu", mi smo uspjeli dobiti podršku određenog broja EU i NATO-ovih zemalja.
Sve to je rezultiralo odlukom poljske diplomatije da donese odluku još tokom zasjedanja Generalne skupštine da povuče kandidaturu i pruži podršku našoj kandidaturi, što je i objavljeno u zajedničkom saopćenju naših ministarstava vanjskih poslova nekoliko dana kasnije.
FENA: Koje su to ekonomske aktivnosti i pomaci u ovoj oblasti urađene za vrijeme Vašeg mandata na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH?
SILAJDŽIĆ: Neke aktivnosti su započete neposredno prije preuzimanja predsjedavanja, a njihova realizacija nastavljena je tokom predsjedavanja.
Predvodio sam delegacije naših privrednika u Kuvajt, Libiju i Tursku, a neposredno prije predsjedavanja i u Saudijsku Arabiju. Također, prisustvovao sam i na nekoliko ekonomskih foruma gdje sam poticao investitore da ulažu u BiH. Rezultata već ima, a ostvareni su i kontakti privrednika koji dalje dogovoraju saradnju.
Između ostalog: Kuvajt je odobrio kredit za izgradnju koridora 5-C od 30 miliona eura, s vrlo povoljnom kamatnom stopom od samo dva posto. Dalje, donirano je 1.000 motokultivatora za region Srebrenice (Zvornik, Bratunac, Vlasenica, Žepa...) u vrijednosti od oko šest miliona KM. Nakon posjete Kini za vrijeme Olimpijade, Kina je odobrila donaciju za BiH od oko šest miliona KM.
Počelo je asfaltiranje šest seoskih puteva u dužini od oko 10 kilometara u povratničkim naseljima u Zvorniku, a vijednost ovog projekta je 660 hiljada KM. "Energoinvest" je sklopio ugovor od 600 hiljada KM za projektovanje u Saudijskoj Arabiji, ali je historijski jer nikad "Energoinvest" nije nastupao u Saudijskoj Arabiji. Potpisuje se i ugovor o zajedničkoj firmi s jednom firmom iz Saudijske Arabije koja počinje s radom od Nove godine.
Jedan od rezultata posjete Kuvajtu jest i da je bh. kompanija "Širbegović" u toku pregovora za dobijanje nekoliko projekata u Libiji. Radi se o nekoliko desetina miliona eura. U Kuvajtu je razgovarano i o dobijanju kreditne linije od 100 miliona KM koja bi bila realizirana putem BBI banke po povoljnim uvjetima za bh. privredu, a radi ublažavanja posljedice trenutne finansijske krize u svijetu.
Konačno, istrajao sam na zahtjevu za korigiranje budžeta da bi bilo odobreno dodatnih 25 miliona KM za povratničku populaciju u BiH.
FENA: Da li ste zadovoljni vođenjem vanjske politike u proteklih osam mjeseci?
SILAJDŽIĆ: U proteklom periodu smo ostvarili bitne pomake na vanjskopolitičkom planu. U maju sam imao jako produktivan sastanak sa senatorom Joeom Bidenom, idućim potpredsjednikom SAD-a, i siguran sam da možemo očekivati značajniji anganžman nove američke administracije u BiH. Za razliku od trenutne administracije, u timu Baracka Obame možemo očekivati određeni broj ljudi koji dobro poznaju situaciju u BiH i koji su prije svega prijatelji naše zemlje.
Također, istupi pred Ujedinjenim nacijama i Vijećem Evrope su naišli na gotovo univerzalnu podršku, a upravo će pomoć tih institucija, posebno Vijeća Evrope, biti ključna u predstojećim pregovorima o ustavnoj reformi.
Kada je u pitanju zaštita interesa BiH, vetom na bilateralni ugovor o dvojnom državljanstvu s Hrvatskom smo zaustavili praksu parcijalnog rješavanja ovog pitanja i time znatno popravili šanse da omogućimo više od pola miliona naših građana da zadrže bh. državljanstvo.
Još postoji otpor ka promjeni člana 17. Zakona o državljanstvu, što predstavlja nastavak politike etničkog čišćenja, ali ta politika je neodrživa. Štaviše, ta politika sve više pokazuje stvarno lice i cilj entitetskog glasanja, koje će također morati biti eliminirano iz budućeg ustava BiH.
Nažalost, Stranka demokratske akcije nije podržala moj veto na međudržavni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom i posljedice ovog će se tek osjetiti jer je ovim ugovorom SPC dobio status kakav imaju isključivo države ili međunarodne organizacije.
Konačno, prošlog mjeseca sam uputio zahtjev Ustavnom sudu BiH da proglasi neustavnim lobističke aktivnosti RS entiteta u inostranstvu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama. Do pokretanja ovog spora, dužnosnici RS entiteta su tvrdili da se lobističke kuće, koje oni plaćaju više od 120.000 dolara mjesečno, bave isključivo kulturnim, sportskim i sličnim aktivnostima.
Međutim, više od stotinu stranica dokaznog materijala koji smo dobili od Ministarstva pravde SAD-a i koji smo predočili Ustavnom sudu BiH, jasno dokazuje da se ove fime bave, uime RS entiteta, isključivo vanjskopolitičkim aktivnostima.
Ovo je samo jedan u nizu kršenja Dejtonskog sporazuma, slabljenja državnih institucija i zadiranja u ingerencije BiH kojim se RS entitet ciljano, organizirano i kontinuirano bavi već dugi niz godina. Očekivati je da Ustavni sud BiH neće imati drugog izbora već da, na osnovu ovih dokaza, zabrani dalje bavljenje tim lobističkim aktivnostima.
FENA: Aktivnosti Predsjedništva BiH u proteklih osam mjeseci?
SILAJDŽIĆ: Tokom mog mandata, održano je 13 redovnih i sedam hitnih sjednica Predsjedništva BiH na kojima su razmatrane 323 tačke dnevnog reda.
U ovom periodu smo upriličili čak pet zvaničnih posjeta na nivou šefova država ili vlada, uključujući posjete predsjednika Rumunije i Slovenije te premijere Turske, Slovačke, i Mađarske. Također, organizirani su sastanci s nizom drugih međunarodnih zvaničnika, a na kojima smo napravili znatne iskorake u unapređivanju bilateralne saradnje s mnogim zemljama i na političkom i na ekonomskom polju te napretke u vezi s neophodnim reformama u našoj zemlji.
U tom periodu sam održao desetine susreta s ambasadorima akreditovanim u BiH, predstavnicima nevladinih organizacija, boračkih udruženja, udruženja civlinih žrtava rata, SUBNOAR-a, organizacija mladih, udruženja povratnika, raseljenih osoba i izbjeglica, sindikata, građanima. Svi ovi susreti rezultirali su konkretnom pomoći predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u pogledu rješavanja statusnih problema udruženja, njihovog rada, finansiranja i svake druge pomoći.
Na kulturnom planu bio sam pokrovitelj niza manifestacija, a to su: obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, Prvog bosanskohercegovačkog bala u Beču, Evropskog pokreta u BiH, Udruženja mladih pravnika BiH – takmičenje na Jessup Moot Coutr Competition u Washintonu, Međunarodne konferencije-Bosna i Hercegovina kao mjesto dijaloga kultura, te obilježavanja 63. godišnjice postojanja i rada Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine.
FENA: Molim Vas da u kratkim crtama prokomentirate posjetu Kuvajtu i iznesete podatke o potencijalnim investicijama u BiH kao i učincima sastanaka bh. privrednika s privrednicima Kuvajta?
SILAJDŽIĆ: U Kuvajtu sam boravio na Međunarodnoj konferenciji o dijalogu kultura, koja je održana pod pokroviteljstvom kuvajtskog emira šeika Sabah Al-Ahmad Al-Jaber Al-Sabaha a u organizaciji Fondacije "Al - Babtain". To je bila dobra prilika da se sretnem i s premijerom Kuvajta, zamjenikom premijera te ministrom vanjskih poslova, libanskim premijerom Fuadom Siniorom koji je također boravio u Kuvajtu te s predsjednikom Asocijacije biznismena Kuvajta Alijem Alghanimom.
Od rezultata istakao bih da nam je odobren kredit od gotovo 60 miliona KM (30 miliona EUR) uz kamatnu stopu od dva posto za izgradnju jedne dionice koridora 5-C. Ovim kreditom Kuvajt je dao jasnu poruku da nastavlja sa svojim investicijama u BiH.
Prilikom posjete potpisan je Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu što bi trebalo pospješiti ekonomsku saradnju i priliv kuvajtskih investicija u BiH te otvoriti puteve našim firmama za nastup na kuvajtskom tržištu.
Zajedno sa mnom putovali su i naši privrednici i iskoristili priliku da razgovaraju o mogućnostima nastupa na kuvajtskom tržištu, kao i zajedničkim investicijama u BiH. Kontakti su nastavljeni, a kuvajtski privrednici su pozvani da posjete BiH i nastave dijalog koji je započet prilikom naše posjete.
FENA: Kako komentirate izjavu predsjednika SDABiH Sulejmana Tihića koju je dao tokom boravka u Beogradu a u kojoj kaže da se "nada da će Predsjedništvo BiH pitanje odnosa sa Srbijom ubrzo staviti na dnevni red?"
SILAJDŽIĆ: Nezamislivo je da je Tihić u ovom javljanju kritike za sve probleme između BiH i Srbije uputio svojoj zemlji. Nije se osvrnuo na pitanje korištenja elektro-energetskih resursa, odnosno, duga koji Srbija ima prema BiH zbog uzurpacije tih resursa na graničnim riječnim tokovima. Također, sporazum o granicama se ne potpisuje zbog odbijanja Srbije da prvo prizna međunarodne granice BiH prije no što se upustimo u pregovore o eventualnim korekcijama. Tihić se također, nije osvrnuo na činjenicu da zvaničnici Srbije redovno posjećuju RS entitet bez bilo kakvih konsultacija s državnim organima. Konačno, indikativno je da Tihić nije ni spomenuo činjenicu da Srbija već gotovo dvije godine uporno krši Presudu Međunarodnog suda pravde odbijanjem da uhapsi sve optužene za genocide, a čime Srbija već duže od 13 godina krši i Konvenciju o genocidu.
Također, začuđuje snishodljivost Sulejmana Tihića koji kontinuirano pokazuje od 1992., kada je ustvrdio da se ne smije osporiti "pravo na uspostavu Srpske Republike u BiH" te koju je nedavno potcrtao podrškom Republici Srpskoj kakvu danas imamo kao rezultat kontinuiranog kršenja Daytona. Takav odnos nimalo ne ide u prilog interesima BiH, uključujući njegovo ponovno insistiranje na aprilskom paketu tokom ove posjete Beogradu, iako je Vojislav Koštunica ustvrdio da taj paket predstavlja "ogromnu pobjedu Srbije", netom prije nego je isti odbačen u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Tihić je i s Borisom Tadićem razgovarao o "potrebi potpisivanja sporazuma o dvojnom državljanstvu". Pozitivno je što je ovim Srbija priznala da takav sporazum koji je BiH potpisala sa Srbijom i Crnom Gorom nije ostao na snazi nakon raspada te državne zajednice, o čemu smo mi obavijestili Srbiju odmah nakon izbora 2006. Takav sporazum, međutim, može biti potpisan tek nakon ukidanja člana 17. Zakona o državljanstu da bi se zaštitili interesi više od pola miliona protjeranih građana BiH širom svijeta. Nikada, međutim, nismo čuli Tihića da govori o članu 17., iako u Beogradu govori o bilateralnom sporazumu sa Srbijom koji bi riješio pitanje dvojnog državljanstva samo određenog broja građana BiH, uglavnom iz jednog entiteta.
