VRS je na čelu sa Ratkom Mladićem napadala kotu Proskok, a nju je branila 182. viteška (fočanska) brigada Armije Republike BiH koja se tu povukla sa Grebka. Na Proskoku je postavljena prva linija odbrane, a ona je držana do momenta kada 182. viteška (fočanska) brigada više nije mogla da ostane na toj lokaciji zbog velikog broja poginulih i ranjenih boraca.
Operacija Vojske Republike Srpske trajala je 20 dana i tu ofanzivu zaustavljala je spomenuta 182. viteška brdska (fočanska) brigada prilikom čega je poginulo 46 vojnika Armije, a ranjeno njih oko 200. Na Proskoku su se tih dana branili Igman i Sarajevo jer je neprijatelj želio presjeći koridor koji je preko spomenute planine vodio za glavni grad BiH.
Jedan od boraca bio je i Osman Đuderija koji je zaustavio jedan cijeli tenkovski bataljon uništenjem prvog tenka nakon kojeg su se ostali iza njega odlučili povući. Postoje mišljenja kako bi u protivnom taj tenkovski bataljon naposljetku sišao sve do Hrasnice.
Đuderija je jedini dobitnik Zlantog ljiljana koji je preživio bitku, a borci i Ljiljani kao što su Dževad Hanjalić, Munib Korjenić i Zijad Hanjalić izgubili su život u jednoj od najvećih zaboravljenih bitaka u proteklom ratu.
"Bio sam komandir protuoklopne čete, a sa ostalim borcima 182. viteške brigade u rovovima sam proveo 20 dana. Neprijatelj je konstantno 'udarao', a mi smo također odgovarali i dan i noć. Jedno jutro naišli su tenkovi, a ja sam čekao kraj ceste da prvi u koloni 'smota' prema meni, ali je umjesto toga krenuo prema jednom brdu gdje bi imao Igman kao na dlanu.
Imao sam kineski top 82mm, gađao sam ga s ramena i pogodio, a moj prijatelj Hasan Kulubara stavio je drugu granatu kojom sam ga također pogodio. Nakon toga se ostatak tenkova povukao i nisu se vraćali jer su dobili po zubima. Umjesto toga otišli su preko Šiljka gdje su probili liniju nakon čega su pješadijom otišli prema Igmanu, a helikopter je izvršio desant na relej. Mi smo tako opet ostali u okruženju, a pošto više nismo mogli izdržati spustili smo se na Pogorelicu i povukli do Krupe", ispričao je Đuderija.
Nakon povlačenja Proskok je zauzela VRS, a kota je vraćena pod kontrolu Armije u decembru 1994. godine.
"To je bila presudna bitka za Igman nakon koje je došao UNPROFOR, a onda su došle druge jedinice koje su se kitile, a mi smo zaboravljeni", rekao je Đuderija za Klix.ba.
Bivši borci 182. viteške brigade danas žele kreirati udruženje kako bi ispravili nepravdu i kako bi ostvarili prava koja u ovom trenutku ne uživaju. Prava bi se odnosila i na baštinjenje tradicije brigade što nije ekskluzivni tretman već htijenje da se poginuli borci i njihova mezarja ne zaborave.
U sklopu manifestacije "Odbrana BiH – Igman 2016" u protokolu stoji oblilazak Proskoka, ali je smješten u usko vremensko grlo od pola sata tako da većina zvanica doslovno ne može stići obići tu važnu kotu.
Uprkos tome, borci i štovatelji 182. viteške brdske (fočanske) brigade Armije Republike BiH pozivaju građane Sarajeva i BiH da dođu tog dana na Proskok i na njemu budu puno duže od pola sata, gdje će se održati čas historije kojeg će voditi učesnici bitke.
Rusi skočili iz aviona s visine od 10.500 metara, testirali novi komunikacijski sistem
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
