Svjedok Alispahić, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova (MUP) BiH, u nastavku suđenja ustvrdio je da mu nisu poznati detalji tog zločina jer MUP nije bio nadležan za incidente u koje je bila uključena Armija BiH (ABiH).
“Meni Trusina nije bila poznata ni po kojem osnovu, tako da o počinjenim zločinima nemam neposrednih saznanja”, rekao je Alispahić odgovarajući na pitanja odbrane optuženog Zulfikara Ališpage zvanog Zuka.
Bakir Alispahić je obavljao funkciju ministra od juna 1993. do decembra 1995. godine.
Uz negodovanje branilaca, optuženi Ališpago je također postavljao pitanja svjedoku, koji mu je odgovorio da zna “Zuku komandanta”, te da je on bio “sinonim za njegovu formaciju”.
Uz Ališpagu, Tužilaštvo BiH tereti Mensura Memića, Dževada Salčina, Senada Hakalovića, Nedžada Hodžića i Nihada Bojadžića, za ubistva 18 civila i četiri pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 16. aprila 1993. godine u selu Trusina.
Prema navodima optužnice, Memić, Salčin i Hodžić, bivši pripadnici Specijalnog odreda “Zulfikar”, te Hakalović, nekadašnji pripadnik 45. brdske brigade “Neretvica”, učestvovali su u napadu na Trusinu i ubistvima civila i ratnih zarobljenika.
Veći dio suđenja, svjedok Alispahić je govorio o “primjeni mjera” Državne službe za bezbjednost, odnosno tajno praćenje Sefera Halilovića, tadašnjeg načelnika Štaba Vrhovne komande ABiH.
Halilović je bio optužen pred Haškim tribunalom zbog zločina počinjenih u Grabovici (Hercegovina) i Uzdolu (središnja Bosna), ali je pravosnažnom presudom iz 2007. godine oslobođen krivice.
Javnost je u dva navrata bila isključena sa suđenja jer su svjedoku predočavani dokumenti s oznakom “strogo povjerljivo”.
Na otvorenom dijelu suđenja, Alispahić je rekao da je Alija Izetbegović, nekadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, usmeno odobrio da Državna služba za bezbjednost tajno prati Halilovića.
“Ove mjere su davale rezultate. Kulminacija je bila kada je s Halilovićem obavljen raščišćavajući razgovor koji se završio kako je završio... Ne mogu reći da je rezultat toga da je on smijenjen”, rekao je Alispahić, dodavši da je Halilovića smijenilo tadašnje Predsjedništvo BiH.
Odgovarajući na pitanja odbrane optuženog Ališpage, svjedok je rekao kako “primjenjivanje posebnih mjera prema Seferu Haliloviću” ne može se dovesti u vezu s istragom Tužilaštva protiv “Hasana Hakalovića i drugih”.
Hakalović je uhapšen 22. marta prošle godine zbog sumnje da kao komandant 45. brdske brigade ABiH nije poduzeo “nužne i razumne mjere” da počinioci zločina u Trusini budu kažnjeni iako je znao da su u njemu sudjelovali pripadnici njegove brigade skupa s pripadnicima Specijalnog odreda “Zulfikar”.
Polovinom aprila prošle godine Hakalović je pušten iz pritvora.
Svjedok Alispahić je rekao da mu nije poznato da se Ališpago tokom rata sukobio s “vlastima BiH”.
“Nije mi poznato da je Predsjedništvo BiH imalo raščišćavajuću situaciju za Zukom kada i sa Seferom”, rekao je Alispahić.
Nastavak suđenja zakazan je za 23. maj ove godine, prenosi BIRN - Justice Report.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
