Okončani stečajni postupci nisu ispunili zadate ciljeve, a revizija je na osnovu nalaza zaključila da efekti okončanih stečajnih postupaka nisu u funkciji zadatih ciljeva, namjera i opredjeljenja zakonodavca i strateških dokumenata Vlade RS.
"Ovakvi rezultati stečajnih postupaka imaju značajne posljedice na Budžet RS i finansijsku poziciju fondova. Budžet RS i fondovi po okončanim stečajnim postupcima, u posmatranom periodu ostali su uskraćeni za oko 128 miliona nenaplaćenih priznatih potraživanja“, pokazala je to revizija učinka, koji je provela Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske.
U strukturi zaključenih stečajnih postupaka najveće učešće, više od jedne polovine, imaju postupci zaključeni zbog nedostataka i nedovoljnosti stečajne mase, tj. bez podjele sredstava povjeriocima, a tek svaki pedeseti stečajni postupak okonča se reorganizacijom stečajnog dužnika.
Utvrđeno je i da se stečajni postupci ne pokreću u zakonom predviđenim rokovima ili se uopšte ne pokreću, ali i da ne postoji jedinstven sistem praćenja platežne nesposobnosti privrednih subjekata, a nije definisano ni koja institucija prati platežnu nesposobnost privrednih subjekata, kome se informacije dostavljaju i koje se aktivnosti preduzimaju na osnovu tih informacija.
I vrijeme trajanja stečanog postupka duže je od zakonom predviđenih rokova i opredijeljeno je pravovremenošću pokretanja, načinom zaključenja i komplikovanošću procedura.
Najduže su trajali stečajni postupci zaključeni diobom stečajne mase i reorganizacijom, dok su neriješeni imovinsko pravni odnosi, neuspješne licitacije, proceduralne žalbene mogućnosti i prateći parnični postupci bili među glavnim razlozima produžavanja postupka.
"Vlada RS i njene institucije ne prate i ne analiziraju efekte stečajnih postupaka, kao ni uzroke problema. Pojedina ministarstva i javne institucije imaju parcijalne nadležnosti u vezi sa stečajnim procesom i nije jasno ko je nadležan za proces u cjelini. Shodno tome, pristupaju ovom problemu jednostrano i nemaju sveobuhvatnu sliku o stanju, uzrocima i posljedicama ovakvog stanja“, navode revizori.
Prema istraživanju Svjetske banke, stepen namirenja povjerilaca po okončanju stečajnih postupaka u BiH je oko 30 posto, a po finansijskom izvještaju Elektroprivrede RS, na bazi odluka o okončanju stečajnih postupaka do kraja 2009. godine, od ukupnog iznosa prijavljenog potraživanja naplaćeno je 10 posto.
U praksi su prisutni slučajevi da su preduzeća bila platežno nesposobna i po nekoliko godina, a da stečajni postupak nije pokrenut.
Stečajni postupak je po svojoj prirodi i zakonskim propisima, hitan da bi se očuvala vrijednost sredstava i zaštitili interesi povjerilaca koji se naplaćuju iz tih sredstava. Istraživanje Svjetske banke pokazuje da stečajni postupci u BiH traju u prosjeku 3,3 godine, a po podacima iz službenih glasnika RS procesuiranje pojedinih stečajnih postupaka trajalo je i do sedam godina.
Dugotrajnost stečajnih postupaka značajno povećava troškove postupka.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
