{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Za stanje u zemlji krive su koalicije na vlasti"

S
15.3.2010. u 08:35
0
42
"Za stanje u zemlji krive su koalicije na vlasti"
0
"Za stanje u zemlji krive su koalicije na vlasti"
Dragan Čavić
Loše ekonomsko i političko stanje u Bosni i Hercegovini su u posljednje četiri godine prouzrokovale koalicije koje su na vlasti, smatra Dragan Čavić, predsjednik Demokratske partije.
"Najveći uspjeh im je što smo, zahvaljujući njima, zajedno sa Albancima jedini u Evropi osuđeni na kućni pritvor", kazao je Čavić u intervjuu za Sarajevo-x.com i istakao da su unutarstranački sukobi između vladajućih koalicija krivi i za loše odnose BiH sa zemljama regiona.

On je u razgovoru za naš portal komentarisao tekuću izbornu godinu i moguća politička previranja u njoj, mogućnosti ustavnih promjena u BiH, kao i tešku ekonomsku i socijalnu situaciju u kojoj se zemlja nalazi.

Možete li prokomentarisati trenutnu političku situaciju u BiH?

Ne samo trenutno, već četvrtu godinu BiH ima koaliciju na vlasti koja nije uspjela riješiti ni jedan problem ali je zato napravila gomilu novih problema. Politička situacija u BiH je loša, a to loše stanje poslijedica je političkih sukoba, ne između opozicije i stranaka na vlasti, već između stranaka na vlasti, što je svojevrstan politički fenomen. Istovremeno, populistička politika koju su manifestovale stranke vladajuće koalicije na entitetskom nivou, u godinama od kako vladaju, izazvala je rast javne potrošnje iznad budžetskih mogućnosti, a društvo u cjelini obilježavaju korupcija i nepotizam, nedostatak ekonomskih strategija, kao i trošenje budžetskih novaca u razne promašene projekte. Stranke koalicije na vlasti dovele su nas u potpunu zavisnost od kredita MMF, čime smo ušli u red dužničkih robova na duže vrijeme. Svaka im čast, toliko koliko smo u nepune četiri godine njihove vlasti nazadovali, vjerovatno je rekord u brzini kretanja unazad. Najveći uspjeh im je što smo, zahvaljujući njima, zajedno sa Albancima, jedini u Evropi osuđeni na kućni pritvor. Bez viza u Evropi slobodno se kreću svi osim državljana BiH i Albanije.

Kako komentarišete opoziciono djelovanje u RS-u i da li vjerujete u mogućnost njenog jedinstva na narednim izborima? Da li će Vaša partija biti u nekoj koaliciji?

Opozicija u RS postoji, ali ne djeluje zajedno, za razliku od koalicije na vlasti koja je sve čvršća, što je razumno, jer ih veže najčvršće vezivno tkivo a to je interes i novac. Nažalost u opoziciji se vodi borba za lidera opozicije kao i debata ko treba biti u udruženoj opoziciji, a ko ne. Nas, DP, jedni žele u udruženoj opoziciji, a drugi ne. Mi smo izrazili stav da bi okupljanje u jedinstven front otpora režimu bio najefikasniji metod za djelovanje protiv režima na vlasti u RS, tako da se građanima na izborima omogući da odlučuju kojem od dva bloka će dati glas, i da nema drugih. Neki misle, a prije svega predsjednik SDS, da za tako nešto nema potrebe i da je dovoljno da blok opozicije čine parlamentarne stranke SDS, PDP i SRS. Ako tako bude, a vjerovatno će biti, DP će izaći samostalno na izbore uključujući i kandidte za predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH. Preferiramo da se sva opozicija ujedini na temelju koalicionog ugovora koji će važiti bez obzira na ishod izbora, ali ako se to ne dogodi imamo kapaciteta za samostalan put.

Da li se, po Vama, SDS “osipa” kako to tvrde neki mediji političari, i da li je ovo i dalje najveća opoziciona stranka u RS, čiji ste i Vi član bili?

SDS jeste i dalje najveća stranka opozicije u RS-u, a da li će to i dalje ostati, vidjećemo poslije izbora. Veličinu stranke ne čini samo njen broj članova ili trenutni broj narodnih poslanika, već i politika koju manifestuje, a čini mi se da je u tom pogledu SDS u stagnaciji. Ali to je njihova stvar. Ja sam sada na čelu Demokratske partije i SDS vidim i kao potencijalnog partnera ali i kao potencijalnu konkurenciju, kao i sve druge stranke u RS i BIH.

Ko je kriv za lošu ekonomsko-socijalnu situaciju u RS i za blizu 50.000 otpuštenih radnika u samo jednoj godini?

Kriva je vlast u RS-u, ko bi drugi mogao biti kriv? Globalna ekonomska kriza samo je pojačala loše efekte ekonomske politike vlasti u RS. Ilustracije radi, vlast je od dolaska 2006.godine povećala učešće bruto plata i naknada administracije u budžetu sa 32% na 46,5% u 2010. godini. Skoro pola budžeta ide na plate administracije.

Opterećenja privrede, po raznim osnovama, uvećana su za dvadesetak posto. Fiskalnim kasama koje se nabavljaju od SNSD-ovog monopoliste iz trgovinske i uslužne djelatnosti je izvučeno stotinjak miliona obrtnog kapitala. Vlada je produktivan novac kojim je raspolagala od izvršene privatizacije Telekoma najveći dio potrošila na razne projekte koji će kada budu u funkciji opterećivati budžete lokalnih zajednica ili budžet RS zbog potrebe održavanja i funkcionisanja kao što su lokalni putevi, sportske dvorane i slično, a najmanje u investicije kojima će se povećavati zaposlenost. Čak i kada je podržavala takve projekte, njihovi nosioci su birani po rodbinskim, prijateljskim i stranačkim kriterijumima.

Da li je ova godina, izborna, za Vas izgubljena kada su u pitanju veliki politički projekti, naprimjer promjena Ustava BiH, i kakvu poruku političari šalju građanima kada kažu da je neka godina izgubljena?

Nije samo ova godina izgubljena, izgubljene su posljednje četiri godine. Ako glasači u ovoj zemlji prepoznaju ko je uzročnik njihovih problema i zbog koga su posljednje četiri godine izgubljene, imaju šansu da ih sklone svojom rukom i olovkom na predstojećim izborima i onda ćemo se svi radovati što je 2010. godina bila posljednja izgubljena godina. Naravno, osim onih koji sada vladaju i nadaju se da će dobiti podršku da vladaju još nekoliko godina, izgubljenih za narod, a produktivnih za vladare.

Šta bi, po Vama, trebalo promijeniti u Ustavu BiH? Da li u tim promjenama treba da učestvuje međunarodna zajednica?

Ustav treba mjenjati na način koji garantuje ostajanje dejtonskog ustavnog temelja,i pri tome na tom temelju državi treba omogućiti da bude subjekt u bilateralnim i multilateralnim međunarodnim odnosima. Izmjenama Ustava BiH između države i entiteta treba graditi sinergijske odnose, a ne konfliktne odnose. Negacija države ili negacija entiteta, nije osnov za kompromis. Afirmacija i države i entiteta je osnov za kompromis. U promjenama Ustava ne treba da učestvuju stranci, jer samo njihovo učešće budi nadu kao dijela učesnika u razgovorima o promjenama Ustava da će stranci realizovati njihove maksimalističke projekcije, što razara mogućnosti za postizanje kompromisa.

Koliko su “stranci” doprinijeli ovakvoj situaciji u BiH, odnosno šta su oni do sada napravili pozitivno u BiH i kada očekujete da će se njiihov angažman u BiH smanjiti? Da li OHR treba da ode?

Stranci su ovoj zemlji donijeli najveću vrijednost, a to je mir. Bez njihovog učešća, ova zemlja bi vjerovatno jednog dana došla do mira, ali sa mnogo težim posledicama po sve. Ipak je uloga stranaca u uspostavljanju mira i u sačuvanju mira poslije troipogodišnjeg krvavog rata bila presudna da ovo društvo danas postoji u ovakvoj formi, nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sve alternative takvom mirovnom ishodu, po mom dubokom ubjeđenju, bile bi gore po sve u BiH. Međunarodna zajednica nosi dio krivice za ovakvo stanje u BiH jer nikada nije našla pravu formulu svog civilnog djelovanja u BiH. Za razliku od civilnog, vojno djelovanje nakon mirovnog sporazuma je bilo daleko djelotvornije, što govori činjenica da je 1996. godine u BiH bilo 70.000 vojnika koji su garantovali mir, a danas ih je svega 2.500.

Mislim da je osnovna greška međunarodne zajednice što na vrijeme nije prekinula svoje interventističko civilno djelovanje i transformisala ga u nadzorno i konsultativno. Vrijeme za to je bilo još 2006. godine. Da se to dogodilo, domaće strane u BiH bi imale samo jednu mogućnost, a to je međusobni dogovor i kompromis. Ovako, mnogi i dalje računaju da je kompromis suvišan jer uvijek postoji nada u međunarodni intervencionizam kojim će se ispuniti spisak želja onih koji su svjesni da do ispunjenja tih želja nikada neće doći pregovorima sa drugom stranom unutar BiH.

Kakvi su odnosi BiH sa zemljama regiona, naprimjer sa Srbijom i posljednjim nedoumicama oko slučaja Ganić, i na koji način bi se oni mogli unaprijediti?

Odnosi u regionu su sve bolji. Prije par dana u Kranju su se sastali predsjednici vlada Slovenije i Hrvatske i predsjednik Srbije, što potvrđuje da svi u regionu sve više naglašavaju značaj porasta regionalne saradnje, posebno zemalja zapadnog Balkana. Jedino za BiH u međunarodnim ocjenama se kaže da je to država sa ozbiljnim unutrašnjim problemima i to isključivo zbog svog unutrašnjeg konflikta stranaka u koaliciji na vlasti. Mislim da odnosi BiH sa okruženjem mogu biti mnogo bolji i da je u posljednje tri godine došlo do stagnacije u odnosima BiH sa susjedima.

Slučaj Ganić je postao slučaj zbog rada pravosuđa Srbije i nerada prosuđa BiH. Zar Srbija može biti kriva što njeno pravosuđe efikasno radi, a BiH bi trebalo da bude u pravu zato što njeno pravosuđe ne radi efikasno? U Dobrovoljačkoj su ubijeni zarobljeni vojnici, što je po Ženevskoj konvenciji ratni zločin zbog kojeg naredbodavci i počinioci treba da odgovaraju. Srbija je, primjera radi, ekspresno pohapsila i osudila pripadnika vojne formacije "Škorpioni", a svi su Srbi, koji su učinili zločin nad zarobljenim Bošnjacima na teritoriji BiH. Pravosuđe Srbije je dokazalo svoju n,epristrasnost u sudskim procesima o počinjenim ratnim zločinima. Pitanje Ganića nije pitanje odnosa Srbije i BiH, već je to pitanje zavisnosti ili nezavisnosti kao i rada ili nerada pravosuđa ovih zemalja.

Da li je ova generacija političara sposobna da poboljša život građana BiH i kada očekujete da će neke od ovih stvari početi da idu na bolje?

Ova generacija političara koja već desetak godina predstavlja ključne političke stranke jeste sposobna da poboljša život građana BiH, ali nažalost, ona nema ni volju a ni hrabrost da iskorači dalje u kreiranju politike rasterećene tabua stvaranih godinama. Naprotiv, umjesto da ruši stare tabue, ova generacija je izgradila nove. Zbog toga je ovoj zemlji potrebna smjena generacija, kako bi stvari barem dobile šansu da krenu nabolje.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: