{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Za ratne zločine dosuđene 483 godine zatvora

28.12.2012. u 22:14
0
5
Za ratne zločine dosuđene 483 godine zatvora
0
Za ratne zločine dosuđene 483 godine zatvora
Pred Odjelom za ratne zločine Suda BiH tokom ove godine osuđeno je 30 osoba na ukupno 483 i po godine zatvora.
Državni sud je 2012. godine izrekao 25 presuda, od kojih je 14 nepravosnažnih, a devet pravosnažnih. Trojica optuženih pravosnažno su oslobođena krivice za zločine počinjene u Prozoru, Rogatici i Srebrenici.

Sud BiH je prihvatio i dva sporazuma o priznanju krivice na osnovu kojih su osuđene tri osobe.

Donesena je i prva presuda za bjekstvo iz zatvora sa odsluženja zatvorske kazne zbog ratnog zločina. Tom presudom Radovan Stanković je osuđen na dvije godine zatvora.

U junu je donesena i prva nepravosnažna presuda za davanje lažnog iskaza na suđenju za ratne zločine pred Sudom BiH. Optuženi Boško Lazić je tom presudom oslobođen krivice.

Ove godine su izrečene i prve presude ženama optuženim da su počinile ratni zločin, u Trusini (općina Konjic) i Odžaku.

Pravosudnim organima BiH iz Crne Gore izručen je Branko Vlačo, optužen za zločin počinjen u Vogošći 1992. godine, a iz Sjedinjenih Američnih Država (SAD) Dejan Radojković, koji se tereti za zločin počinjen 1995. na području Srebrenice.

Vrhovni sud Izraela odbio je žalbu Aleksandra Cvetkovića na odluku kojom je odobreno njegovo izručenje BiH. Cvetković se sumnjiči da je, kao pripadnik Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovao u genocidu u Srebrenici.

Sud BiH je u martu ove godine donio “Upute o načinu anonimizacije sudskih odluka, audio/video zapisa ročišta i drugog informativnog sadržaja”, te izmjene i dopune Pravilnika o ostvarivanju pristupa informacijama pod kontrolom Suda i saradnji sa zajednicom.

Prema uputi, imena i prezimena u sudskim odlukama pišu se inicijalima, kao i nazivi institucija, preduzeća, agencija... Audio i video zapisi sa suđenja su dostupni u trajanju od po deset minuta otkad je Sud počeo primjenjivati Pravilnik o pristupu informacijama.

Najveće kazne za zločine u Srebrenici

Pred Sudom BiH doneseno je devet pravosnažnih presuda kojima je osam osoba osuđeno na ukupno 86 godina zatvora, dok su trojica optuženih oslobođena krivice.

Najveća kazna izrečena je Radomiru Vukoviću, za pomaganja pri činjenju genocida u julu 1995. u Srebrenici. Vuković, bivši pripadnik Drugog odreda Specijalne policije Republike Srpske (RS) iz Šekovića, osuđen je na 31 godinu zatvora.

Vuković je proglašen krivim zbog učešća u pogubljenju više od 1.000 zarobljenih muškaraca u Kravici (općina Bratunac). Sudilo mu se zajedno sa Zoranom Tomićem, kojeg je Apelaciono vijeće oslobodilo krivice nakon što je prvobitno bio osuđen na 31 godinu zatvora.

Najniža pravosnažna presuda izrečena je Aliji Osmiću, koji je nakon obnovljenog suđenja osuđen na tri godine zatvora za zločin u Bugojnu.

Osmić je, kao bivši pripadnik Vojne policije 307. brigade Armije BiH (ABiH), proglašen krivim da je fizički i psihički zlostavljao zarobljene pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO). On je prvostepenom presudom bio osuđen na 11 godina zatvora.

Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je pet prvostepenih presuda, te je okončalo tri obnovljena postupka.

Nakon obnovljenog suđenja, Đorđislav Aškraba je osuđen na sedam godina zatvora zbog zločina počinjenih na području Kalinovika. Prvostepenom presudom izrečenom 2009. godine Aškraba, nekadašnji pripadnik VRS-a, bio je oslobođen krivice.

Ljubiši Vranješu i Mladenu Miliću je Apelaciono vijeće smanjilo kaznu za ukupno četiri godine, osudivši ih na po osam godina zatvora za zločin protiv civilnog stanovništva počinjen u Kotor-Varoši u junu 1992. godine.

Vranješ, bivši pripadnik Centra javne bezbjednosti (CJB) Banja Luka, i Milić, nekadašnji pripadnik VRS-a, prvobitno su bili osuđeni na po 10 godina zatvora.

Apelaciono vijeće je krajem ove godine ukinulo prvostepenu presudu kojom je Željko Ivanović osuđen na 13 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen 1995. u Srebrenici, i odredilo ponovno suđenje. Obnovljeno suđenje još nije počelo.

Sud BiH je u toku ove godine izrekao 14 nepravosnažnih presuda kojima je 19 osoba osudio na ukupno 380 godina zatvora. Prvostepenim presudama oslobođeno je 12 osoba.

Najveću kaznu Sud je izrekao Stanku Kojiću, nekadašnjem pripadniku Desetog diverzantskog odreda VRS-a, osudivši ga na 43 godine zatvora zbog strijeljanja grupe od oko 800 muškaraca na Vojnoj ekonomiji Branjevo (općina Zvornik) 16. jula 1995. godine.

Zajedno s Kojićem, za zločin protiv čovječnosti osuđeni su Franc Kos i Zoran Goronja na po 40 godina, dok je Vlastimiru Golijanu izrečena kazna od 19 godina zatvora.

“Optuženi su likvidacije vršili hladnokrvno, a u toku pogubljenja su pravili pauzu da jedu i piju pivo na livadi punoj leševa, dok su drugi muškarci čekali da budu strijeljani”, rečeno je tokom izricanja presude.

Najniža kazna izrečena je Albini Terzić, bivšoj pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO), za nečovječno postupanje prema zatvorenicima u osnovnoj školi i tvornici “Strolit” u Odžaku.

Terzić je osuđena na kaznu od pet godina zatvora.

Osuđena prva žena za zločine

Nakon sklapanja sporazuma o priznanju krivice, Sud BiH je osudio tri osobe na ukpuno 17 i po godina zatvora.

Sud je prihvatio sporazum kojim su braća Šaban i Elvir Đelilbašić priznali krivicu za zločin počinjen 1992. na području općine Travnik. Osuđeni su na po šest godina zatvora.

“Ovaj teret na srcu nosim 20 godina i iskreno se kajem. Teško mi je zbog ovoga što se desilo”, kazao je Elvir Đelilbašić obraćajući se Sudskom vijeću.

Rasema Handanović zvana Zolja osuđena je na pet i po godina zbog zločina počinjenog u Trusini 1993. godine. Ona je prva žena koja je pred Sudom BiH osuđena za ratni zločin.

“Još jednom želim da izrazim svoje duboko kajanje za sve što sam počinila. Žao mi je što sam prisustvovala pogubljenju i izjavljujem veliku sućut svima kojima sam nanijela zlo. Počinila sam krivično djelo i želim da završim i odslužim svoju kaznu što prije”, rekla je Handanović.

U januaru 2012. uhapšen je Radovan Stanković, nakon četiri i po godine bjekstva sa odsluženja zatvorske kazne zbog zločina počinjenog u Foči.

Ove godine počelo je prvo suđenje za davanje lažnog iskaza na suđenju za ratne zločine, za što je optužen Boško Lazić. Prvostepenom presudom Lazić je oslobođen krivice, nakon čega je Apelaciono vijeće ukinulo tu presudu. Obnovljeno suđenje počet će naredne godine.

U ovoj godini preminuli su optuženi Miralem Macić i Besim Muderizović, kojima se sudilo pred Sudom BiH. Macić je bio optužen za zločine u Konjicu, dok se Muderizoviću sudilo za zločine počinjene u bivšoj kasarni “Viktor Bubanj” u Sarajevu.

Tužilaštvo BiH je tokom ove godine podiglo 23 optužnice protiv 33 osobe optužene za ratne zločine.

Ove godine je za glavnog tužioca Državnog tužilaštva izabran Goran Salihović, koji će ovu funkciju obavljati od početka februara naredne godine.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: