Ono što je karakteristično i ono što nevladine organizacije ne podržavaju jeste trenutni Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koji predviđa da se sigurne kuće osnivaju isključivo kao ustanove.
Irma Šiljak, predstavnica organizacije Medica Zenica iznijela je jedan od prijedloga koji su se danas mogli čuti ispred zgrade Parlamenta.
"U Zakon bi se trebao dodati član koji će omogućiti nevladinim organizacijama koje vode sigurne kuće da mogu aplicirati Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike kako bi dobili rješenje kojim bi bili uvedeni u registar sigurnih kuća i kako bi se na taj način omogućilo sveobuhvatno adekvatno zbrinjavanje žrtava", rekla je Šiljak.
U saopćenju organizatora stoji da jedna sigurna kuća koja osigurava smještaj za 25 žrtava nasilja u porodici, godišnje treba u prosjeku 240.000 KM da bi funkcionisala. U Nacrtu Budžeta FBiH za 2016. godinu, za sve sigurne kuće u FBiH predviđeno je ukupno 162.000 KM, kao i u prethodnom budžetu.
"Kada govorimo o finansiranju sigurnih kuća u Federaciji BiH, onda moramo reći da ta sredstva nisu adekvatna. Naime, od 2008. godine postoji budžetski kod za implementaciju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koji se kreće od 160 do 200 hiljada KM na godišnjoj osnovi. Ako uzmemo u obzir da u FBiH trenutno djeluje šest sigurnih kuća koje vode NVO-i, možemo vidjeti da to nisu dovoljna sredstva", objašnjava Šiljak.
Ona ističe da je dosadašnja praksa bila da Ministarstvo raspiše poziv za NVO i da one apliciraju na isti. Ipak, do ove godine nisu postojali jasni kriteriji na koji način su se ta sredsta dodjeljivala.
"Tako smo imali situacije gdje su neke organizacije s manjim smještajnim kapacitetima dobijale ista ili veća sredstva u odnosu na organizacije i njihove sigurne kuće sa većim smještajnim kapacitetima", zaključila je Šiljak.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
