Na početku skupa pročitana je poruka provincijala Bosne srebrene fra Mije Džolana, koji smatra da se pitanje položaja hrvatskog naroda ne može postaviti jednostrano.
Dejtonska BiH ne ispunjava ni minimum uvjeta za ravnopravnost prema Hrvatima, a ravnopravnost bi kod njih probudila državni bh. patriotizam, poručio je fra Mijo Džolan.
Predsjednik HNV-a fra Luka Markešić smatra da iako je uvodni tekst Ustava BiH prihvatljiv, neprihvatljivo je ono što slijedi, posebno entitetska podjela i raspored nadležnosti između države i entiteta.
On se ne slaže ni s implementacijom ustavnih ideja na mnogim područjima, što je uzrokovalo neravnopravnost i onemogućilo povratak.
HNV je protiv federalizacije BiH u smisli troentitetske podjele na nacionalnoj osnovi, što bi bila legalizacija etničkog čišćenja u Republici Srpskoj, a došlo bi i do novog etničkog čišćenja, kazao je on, dodajući da bi nova podjela vodila novim sukobima koji bi uzrokovali uništavanje ljudi i države. Fra Luka, također, kaže da bi Hrvati bili u diskriminirajućem položaju ako bi taj treći entitet bio samo na području Hercegovine i zapadne Bosne.
On se zalaže da se u novom ustavu odredi nadređenost države entitetima i da se država ponovo nazove Republika BiH, te da se u ustav ugradi odluka Ustavnog suda BiH o jednakopravnosti naroda na teritoriji cijele BiH.
U HNV-u se zalažu za kulturu i obrazovanje koji su značajni za izgradnju vlastitog identiteta, ali zajedno s drugim kulturama te su zbog toga protiv postojećeg sistema obrazovanja "dvije škole pod istim krovom".
Fra Luka je rekao da je HNV za regionalizaciju ili kantonizaciju cijele BiH, jer će se jedino tako ukloniti neprijateljstva među ljudima te ukloniti osjećaj ugroženosti od asimilacije koji postoji kod Srba u Federaciji BiH te Hrvata i Bošnjaka u RS-u.
Pritom, Posavina i druga područja kojima je u ratu nanesena nepravda mogu biti posebna područja, kazao je predsjednik HNV-a fra Luka Markešić.
Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić je ocijenio da BiH ne može funkcionirati niti dugoročno opstati na dejtonskim temeljima. Ona trenutno funkcionira samo zahvaljujući značajnoj intervenciji međunarodne zajednice.
Ovakva država ne može odgovoriti potrebama ljudi niti provesti reforme potrebne za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, a postojeći način odlučivanja je takav da ne bi dao bolje rezultate ni s mnogo boljim sastavom Vijeća ministara BiH, kazao je Ljubić.
On je rekao da je učinio svaki napor da uvjeri predstavnike EU da ustavna reforma bude uvjet za priključenje EU, jer ovakva država nije sposobna ispuniti evropske standarde.
Iako ponekad izgleda da ovakvo stanje nekima odgovora, rekao je Ljubić, ono ne odgovara nijednom pojedincu i narodu u BiH. Zato zadržavanje statusa quo u BiH predstavlja ustvari promjenu nagore.
BiH je asimetrična, labavija od konfederacije, ona je podijeljeno društvo, a podjele se već uvode u vrtiće, te se rješenje ne može tražiti na oportunističkom stajalištu prilagođavanja postojećem, nego treba tražiti način kako ispuniti potrebe za funkcionalnošću koje će zadovoljiti potrebe ljudi i naroda, smatra predsjednik HDZ 1990.
On je ocijenio da nije ista spremnost za ustavnu reformu kod predstavnika svih naroda. U RS-u je dominantan stav da ih ovakvo stanje zadovoljava, dok kod Bošnjaka vlada uvjerenje "da je bolje vrabac u ruci nego golub na grani". Ljubić takva stajališta smatra pogrešnim polazištima, a u međuvremenu Hrvati gube svoju supstanciju čak i u područjima gdje su u većini.
On se zato zalaže da se u ustavne promjene krene drugačije nego u razgovore koji su rezultirali tzv. aprilskim paketom. To je, smatra Ljubić, bio tipičan oportunistički pristup jer se nije krenulo od definiranih načela, a proces nije bio transparentan ni institucionalan. Ni da je usvojen, "aprilski paket" ne bi bio uspješan jer nije rješavao suštinu, kazao je Ljubić.
On je izrazio razočaranje što su na posljednjem skupu stranačkih lidera u Širokom Brijegu njegove kolege iz Federacije bili oni koji su zakočili proces. On je tada ponudio kratak dokument o ustavnoj reformi, koji nije nudio ništa spektakularno, već je predstavljao deklaraciju kojom se izražava želja da se krene s procesom.
- U ovom trenutku osnovna je stvar da se insistira da se otvori proces i da se ne iscrpljujemo u sadržaju, kazao je Ljubić.
Istaknuo je da federalizam ne treba stvarati na trećem entitetu, jer je BiH toliko raznolika zemlja da postoje razlozi za više federalnih jedinica čak i kada bi bila mononacionalna.
Ljubić upozorava da nema razloga za histeriju na spominjanje federalizacije, jer se federalizam ne može razumjeti samo na etničkim rješenjima.
"Do rješenja se može doći ako svako prihvati da ovakva država ne može opstati, ali i da se BiH ne može raspasti niti da može biti centralizirana", zaključio je Ljubić.
Član Predsjedništva HSS-NHI Ilija Šimić izjasnio se protiv trećeg entiteta.
"Ako bismo to imali, sigurno bismo dobili enklave. One prirodno teže matici, te ovo predstavlja nesvjestan poziv na iseljavanje Hrvata", kazao je Šimić.
Ocijenivši položaj Hrvata u BiH dramatičnim, iznio je stav HSS-NHI prema ustavnim promjenama: decentralizacija BiH s više od tri federalne jedinice ili regije, Posavina kao posebna jedinica, Sarajevo kao glavni grad u predratnim okvirima, BiH kao država s nadležnostima kao u zemljama Evropske unije, paritet u izvršnoj vlasti i minimalne kvote za zastupljenost konstitutivnih naroda u zakonodavnoj vlasti.
Suprotno Ljubiću, Šimić je ocijenio da bi usvajanjem "aprilskog paketa", bez obzira na to što su bili nedovoljni, BiH već davno bila na evropskim tračnicama.
Govoreći o nesuglasicama koje vladaju među hrvatskim institucijama, Miljenko Brkić, predsjednik HNZ-a, je kazao da bi se oni teško dogovorili o uređenju BiH čak i kada bi sami o tome odlučivali.
Za njega je najrealniji prijedlog koji je iznijela Biskupska konferencija. Ovaj prijedlog podrazumijeva paritet na državnom nivou, a na srednjem nivou četiri prirodna regiona (Tuzla, Mostar, Banja Luka i Sarajevo) u kojima nijedan narod ne bi bio dominantan.
Kina razvila prvi dizelski motor na svijetu s termalnom efikasnošću od 53,09 posto
