Kampanja će se nastaviti do Dana planete Zemlje 22.04. kad će peticija, zajedno sa popisom urgentnih mjera, biti uručena Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Broj potpisa se zahvaljujući podršci brojnih medija i osviještenih pojedinaca, koji dijele poziv za peticiju na društvenim mrežama, povećava svaki dan.
"Odaziv ljudi je nevjerovatan i mi u WWF-u od srca zahvaljujemo na podršci. To je jasan signal institucijama i državnim preduzećima da se građani Bosne i Hercegovine neće tek tako odreći svog prirodnog bisera te da svi odgovorni moraju preuzeti odgovornost i usvojiti mjere ne samo za očuvanje već i za poboljšanje stanja u Hutovom blatu", upozorio je Zoran Mateljak, koordinator WWF-a u BiH, na posebnom skupu u Hutovom blatu uoči Svjetskog dana močvarnih staništa.
Prirodni vodni režim Hutovog blata, a time i opstanak biljnih i životinjskih vrsta na ovom području, značajno je narušen izgradnjom hidro-tehničke infrastrukture u slivu Trebišnjice prije nekoliko desetljeća. Sada mu prijeti i dodatno oduzimanje vode kroz projekt Gornjih horizonata.
Budući da je WWF prepoznao Dinarski luk kao jednu od eko-regija od svjetskog značaja, WWF-ov Mediteranski program još je prije nekoliko godina osnovao stručni tim s ciljem da pronađe rješenja za očuvanje ključnih staništa i ekosistema. Uz istraživanja biološke raznolikosti, urađene su studije hidrologije i hidrogeologije s ciljem razumijevanja zamršenog vodnog sustava Hutovog blata koje je smješteno u krškom okruženju s bezbrojnim podzemnim kanalima koji dovode i odvode vodu.
"Cilj WWF-ovog stručnog tima je da se, koliko je moguće, oponaša prirodni (ekološki) protok vode kroz Hutovo blato. Rješenje je složeno pošto Hutovo blato ne prima vodu iz površinskih tokova, već putem podzemlja kroz sliv Trebišnjice i Bregave", objašnjava Zoran Mateljak i dodaje: "Močvare i jezera Hutovog blata prikupljaju tu vodu te je ispuštaju kroz rijeku Krupu u rijeku Neretvu, čime sprečavaju i prodiranje slane morske vode u deltu Neretve".
Izvršena istraživanja biološke raznolikosti prepoznala su da bi restauracija poplavnih livada na pet glavnih točaka Hutovog blata spriječila gubitak biološke raznolikosti.
WWF kao najpovoljnije rješenje vidi dovođenje voda do ključnih površina koristeći prirodne podzemne veze između Popovog i Dabarskog polja tj. doslovno imitirati prirodne tokove. Drugo rješenje predviđa infrastrukturne intervencije, kojima bi se osigurao dovoljan dotok vode u Hutovo blato iz susjednih umjetnih, ali bi zbog kvalitete vode mogla imati nepovoljne učinke koji bi mogli biti dodatna prijetnja biološkoj raznolikosti Hutovog blata.
WWF poziva sve ljubitelje prirode te naročito one koji su svjesni važnosti ovog Ramsarskog područja da potpišu peticiju dostupnu na www.hutovo-blato.ba.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
