Volontiranje u FBiH mora biti priznato kao radno iskustvo
Ono što je najvažnije je to da će se prema ovom Zakonu dugoročno volontiranje priznavati kao radno iskustvo koje će najčešće mladim ljudima koristiti prilikom traženja prvog posla. Zakon bi trebao omogućiti mladima da stiču radno iskustvo i znanje, da postaju konkurentni na tržištu rada i steknu mogućnost zapošljavanja odmah po završetku školovanja.
Plaćat će im topli obrok, prijevoz i zdravstveno
"Ovim će se razbiti monopol da samo povlašteni imaju priliku da završe pripravnički staž i apliciraju za posao. Također, studenti i učenici koji za vrijeme školovanja budu volontirali, osim diplome nakon školovanja će imati praktično znanje. Studenti će na ovaj način s fakulteta izlaziti kao kompletni kadrovi koji odmah mogu aplicirati na posao. Zakon će urediti i to ko može i na koji način angažovati volontere, regulisat će izdavanje potvrda o volontiranju i registar volontera, poticajne mjere, zaštitu volontera, kaznene odredbe i slično", rekao je za Sarajevo-x.com Mirza Ustamujić, predsjednik Komisije za mlade Parlamenta Federacije BiH.
Organizatori volontiranja, odnosno poslodavci će prema odredbama Zakona o volontiranju morati plaćati topli obrok, prijevoz i zdravstveno osiguranje.
"Država je ta koja također ima interes u tome da podstiče volonterizam i to naročito kod mladih ljudi, stimulišući razvoj zdravog društva i dajući svima jednaku priliku. Ako govorimo o finansijskoj koristi države dovoljno je da pogledamo neke podatke iz evropskih država. U Velikoj Britaniji svake godine volontira oko 23 miliona ljudi. Procjenjuje se da je rad koji oni obave jednak radu 180.000 stalno zaposlenih radnika. Za svaki euro koji je izdvojen iz javnih fondova za volontere, volonteri obave posao vrijedan 30 eura. Tako je ekonomska vrijednost formalnih volonterskih aktivnosti u Britaniji procjenjena na više od 22 milijarde eura godišnje ili sa 2,26 posto učešća u ukupnom nacionalnom bruto društvenom proizvodu. U Federaciji bi moglo postojati oko 310.000 volontera u različitim oblastima. Od toga skoro 43.500 bi se odlučili na dugoročno volontiranje koje bi se moglo priznavati kasnije kao radno iskustvo. Također, treba se imati na umu da je od ovih 43.500 najveći broj studenata, s toga je jasno da je ovaj Zakon možda i najvažnija stvar koja bi se trebala desiti za studente ukoliko ga Parlament podrži", kaže Ustamujić te dodaje da je Zakon rađen u skladu sa stvarnim potrebama u FBiH, a ne da je prepisan iz drugih država kao većina zakona.
Spriječiti zloupotrebu Zakona
Institut za razvoj mladih KULT je bio partner Komisiji za mlade Parlamenta FBiH prilikom izrade Zakona. Jasmin Bešić, predsjednik KULT-a kaže da je ovo prvi put da ih je Parlament pozvao i tražio njihovo mišljenje o tome šta je najvažnije da se u ovom momentu uradi za tu populaciju.
"Imamo i od ranije dobra iskustva u zajedničkoj saradnji, tako da nas je Komisija za mlade pozvala i mi smo rekli da je donošenje ovog zakona prioritet. Republika Srpska već ima zakon o volontiranju. Kada će se tačno Zakon naći u parlamentualnoj proceduri ne mogu tačno reći, ali 5. decembra je Međunarodni dan volontera, pravnici će pokušati da ga do tada uobliče i predaju u Parlament. Trenutno je situacija takva da se volonterima ne može isplatiti bilo kakva naknada za njihov rad, jer to nije regulisano zakonom, što će se promijeniti. Važno je i to da će volonterski ugovori biti priznati, kao i sam rad koji će se tretirati kao radno iskustvo. Naravno, Zakonom će biti regulisani i mehanizmi koji će sprječavati njegovu zloupotrebu, koja bi se recimo mogla ogledati u tome da poslodavac otpusti radnike i prijavi ih kao volontere", kaže Bešić i dodaje da je i Savez sindikata FBiH dao podršku ovakvom Zakonu.
Nemar vlasti prema mladima
U Komisiji za mlade Parlamenta BiH i nevladinim organizacijama se nadaju da će parlamentarci prepoznati važnost stavljanja volontiranja u okvire zakona. Kada je u pitanju provedba Zakona o mladima u Komisiji kažu da je razočaravajući nemar kako Federacije, tako i kantona prema ovoj populaciji.
"Ako prihvatimo da se njihova podrška ogleda koz budžet, dovoljno govori činjenica da je Vlada FBiH izdvojila u 2011. godini nula maraka za ovu populaciju. Kada su u pitanju vlade kantona, primjera radi ona u Bosansko-podrinjskom je izdvojila 10.000 KM, a Vlada Unsko-sanskog kantona 50.000 KM. Koliko su ti iznosi nedovoljni jasno je ako se zna da na primjer u Unsko-sanskom kantonu ima oko 100.000 mladih, što znači da je Vlada izdvojila pola marke za godinu dana po glavi mladog stanovnika. S toga me brine i kakav ćemo budžet dobiti za 2012. godinu i šta će on značiti za mlade. Ponavljam, budžet je jedini pokazatelj namjere vlasti prema ovoj populaciji", rekao je Ustamujić.
