U “stručnom mišljenju” Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove RS-a, na koje je i entitetska vlada dala saglasnost, osporavaju se Izetbegovićevi navodi i traži da se Ustavni sud BiH proglasi nenadležnim, jer se pred Ustavnim sudom RS-a, koji smatraju stvarno nadležnim, već vodi postupak za ocjenu ustavnosti ovog zakona, a po zahtjevu Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a.
Direktor Geodetske uprave RS-a Tihomir Gligorić kaže da će odluku Ustavnog suda RS-a smatrati konačnom i obavezujućom, ali se “nada” da pravosuđe neće staviti privremenu zabranu primjene zakona, budući da su gruntovnice izmještene iz sudova i građani ne bi mogli doći po potrebnih dokumenata.
Za Zakon o katastru tvrdi da je ustavan i da ne stoje Izetbegovićeve tvrdnje.
Ako Sud ipak prihvati zahtjev člana Predsjedništva BiH za privremenu mjeru zabrane, kojom će obustaviti primjenu ovog zakona do okončanja postupka pred Ustavnim sudom BiH, Gligorić priznaje da je time “potpuno zamro pravni život fizičkih i pravnih osoba, jer više ne postoji Zakon o zemljišnim knjigama i o takvim stvarima mora da vodi računa i ustavni sud RS i BiH”.
Nemoguće je, kaže, da se dogodi pravni vakuum.
“Ukoliko se Ustavni sud BiH upusti u meritum zahtjeva, isti bi trebalo odbiti, jer apsolutno ne postoji povreda Ustava niti povreda bilo kog prava koje je garantirano Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda”, između ostalog, stav je direktora Geodetske uprave.
On je danas na pres-konferenciji u Banjoj Luci ustvrdio da se ne razmišlja o izmjenama i dopunama Zakona o katastru RS-a, jer je taj zakon "proevropski".
Gligorić je ustvrdio i da nije tačno da je OHR bio protiv tog zakona, navodeći “da je Valentin Inzko rekao da je za njega irelevantan ovaj zakon, jer zna da je proevropski”.
Nakon sugestije ministrice za građevinarstvo Srebrenke Golić na zajedničkoj pres-konfereniciji dodao je da Sud ne može staviti van snage čitav zakon, već samo neke njegove članove.
Podsjećanja radi, Izetbegović je upozorio da cilj donošenja Zakona o katastru očigledno nije da se omogući kontrola korištenja imovine u skladu s općim interesima, odnosno da se osigura naplata poreza ili drugih doprinosa ili kazni, već da se liši imovine svaka osoba koja nije u posjedu te imovine.
Zakon, navedeno je, ostavlja prostora javnim vlastima, a ne sudovima, da cijene svaku konkretnu situaciju.
“Zakonom se uvodi pravna nesigurnost kao manir ponašanja državnih organa, što je potpuno u suprotnosti s pozitivnom obavezom države da zaštiti imovinu, a ne da svojim djelovanjem potire prava i proizvodi potpuno novo faktičko stanje, smatra Izetbegović.
Prethodno su delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a zatražili ocjenu ustavnosti Zakona o katastru u RS-u, ali je bez čekanja na krajnji ishod Uprava za geodetske i imovinskopravne poslove u RS-u počela njegovu primjenu, odnosno preuzimanje gruntovnica u sudovima u tom bh. entitetu.
Iz Kluba Bošnjaka upozoravaju da je primjena ovog zakona udar na imovinu, jer zbog ratnih dešavanja, ogroman broj bošnjačkog naroda živi izvan Republike Srpske, Aneks 7. iz Dejtonskog mirovnog sporazuma nije proveden i nema uvjeta za održivi povratak.
Zakon o katastru od samog njegovog usvajanja, 22. februara u Narodnoj skupštini, pratili su surotstavljeni stavovi, ali je prihvaćen glasovima vladajuće većine u RS-u iako su OHR i Vijeće za implementaciju mira u BiH, osim Rusije, upozorili da se nalogom visokog predstavnika od 5. januara zabranjuje svaka promjena prava vlasništva nad državnom imovinom do konačne odluke Ustavnog suda BiH.
Nakon što je prošao sve stepenice usaglašavanja, jer su bošnjački delegati stavili ranije i veto na njegovu primjenu, Zakon je dobio zeleno svjetlo na Ustavnom sudu RS-a, ali je predsjednik te najviše pravosudne istance u RS-u Mirko Zovko kazao da sporni zakon treba da bude predmet ocjene ustavnosti, jer se tiče svih građana, a ne povrede vitalnog nacionalnog interesa.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
