„Cijenimo da ovako sačinjen popis imovine nije dobar, gotovo da nije dobronamjeran prema RS-u i BiH, te da je u sukobu s nizom zakona. Sasvim je izvjesno da ne bi donio novi kvalitet, ali bi donio jednu nelegalnost i otežao funkcioniranje niza institucija“, rekao je potpredsjednik Vlade RS-a Anton Kasipović nakon današnje sjednice entitetske vlade na kojoj je obavljena analiza popisa državne imovine koji je sačinio OHR.
Entitetska vlada poziva, kako je naveo, Vijeće ministara BiH da u što kraćem roku iskaže potrebe za smještaj organa i institucija BiH na nekretninama koje su pod privremenom zabranom raspolaganja a nalaze se na teritoriji RS-a.
Ukoliko u roku od 60 dana Vijeće ministara BiH ne dostavi Vladi RS-a popis te imovine, ona će predložiti Narodnoj skupštini da po hitnom postupku usvoji zakon o imovini RS-a, a na osnovu toga će biti stavljeni van snage nametnuti zakoni visokog predstavnika od 2005. jer su "temporalnog karaktera".
Time bi sva imovina koja se nalazi na teritoriji RS-a bila uknjižena kao njeno ili vlasništvo drugih titulara koji su je stekli na osnovu važećih propisa.
Ako Vijeće ministara BiH ne dostavi spomenuti popis, RS neće, rečeno je, učestvovati u pregovorima o raspodjeli državne imovine jer smatra da je u Dejtonskom ustavu međuentitetska linija odredila dvije teritorije od kojih se sastoji BiH i po teritorijalnom principu sva imovina pripada entitetima.
„Smatramo da niz manjkavosti i nedostataka de facto onemogućava dalji kvalitetan rad ako ovo uzimamo kao polaznu bazičnu osnovu za dalje razgovore“, ukazao je Kasipović.
Ministar pravde RS-a Džerard Selman je istaknuo da OHR prilikom popisa nije prihvatio nijednu primjedbu RS-a, te da je sačinjeni popis „u suprotnosti s Dejtonskim mirovnim sporazumom, dejtonskim Ustavom BiH, a suprotnosti je i s entitetskim ustavom i svim njenim zakonima koji su važili od 1992. do 2005. godine“.
Selman je iznio i mišljenje da se tako obavljenim popisom OHR-a „želi proizvesti stanje koje bi dovelo do situacije da entiteti kao osnovni nosioci kako vlasti tako i teritorijalnih prava i imovine dođu u poziciju da bez nje ostanu".
„Nećemo sigurno pristupiti takvom načinu pregovora s OHR-om i mislim da je indikativna današnja izjava visokog predstavnika u BiH koji je rekao da od popisane imovine može postojati minimum odstupanja“, rekao je ministar pravde RS-a.
Potvrdio je da se na OHR-ovom spisku nalazi stotinjak objekata samo u Banjoj Luci, pa i oni gdje su smješteni predsjednik RS-a, dok su na spisku i sve zgrade pravosudnih organa, MUP-a, fondova PIO, zdravstva i drugo.
„Oko 85 posto popisane imovine je na teritoriji RS-a“, kaže Selman, koji ne isključuje mogućnost da Federacija BiH, kako kaže, nije dostavila sve podatke.
Nema, kaže, popisanih objekata bivših saveznih organa, primjera radi u Bugojnu, dok je u RS-u popisano i spomen-područje Donja Gradina i Mrakovica, ali i dio privatne imovine uz Aerodrom Mahovljani.
„Na ovakav način mi ne vidimo izlaza iz cijelog problema ako se ne žele da uvaže naši stavovi“, zaključio je ministar pravde RS-a.
Iz OHR-a im je do sada rečeno da RS može dostaviti svoje primjedbe na izvršeni popis imovine.
Ured visokog predstavnika u BiH je 22. decembra 2009. dostavio popis Ministarstvu pravde RS-a, nakon čega je 25. decembra, nakon razgovora sa svim nadležnim organima, sačinjena analiza entitetske vlade.
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
