Kako je iz novinskih tekstova i televizijskih i radijskih priloga vidljivo, delegacija Vlade FBiH je u Unsko-sanski kanton došla s dva jasno precizirana zadatka: razgovor s kantonalnim čelnicima i posjeta Velikoj Kladuši radi traženja rješenja za ”Agrokomerc”.
Prema tome, niko nije, kako to javnosti sugerira načelnik Općine Bihać, “izbjegao susret s predstavnicima općinske vlasti Bihaća”, već su, pri planiranju jednodnevne posjete, jasno utvrđeni prioriteti: Kantonalna bolnica i Univerzitet u Bihaću, Nacionalni park ”Una”, brza cesta Bihać-Sarajevo i razvoj poljoprivrede, o čemu je razgovarano s kantonalnim rukovodstvom, te sudbina ”Agrokomerca”, što je bila tema razgovora u Velikoj Kladuši, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
U saopćenju se navodi da ne treba općinu Bihać poistovjećivati s cijelim Unsko-sanskim kantonom i smatrati da se u ovoj sredini ništa ne događa izvan niti se smije dogoditi bez znanja općinskog načelnika.
”Agrokomerc” je žila kucavica za tri općine koje svoju sudbinu vežu za ovu kompaniju - Veliku Kladušu, Bužim i Cazin. Dobro je da se i načelnik Lipovača interesira za sudbinu ”Agrokomerca”, ali je taj problem adresiran na vlade FBiH i USK-a, tri krajiške općine, Agenciju za privatizaciju, te sam ”Agrokomerc”. Prema tome, nije postojala nikakva ”obaveza”, a ni potreba, da se o ovoj i drugim planiranim temama razgovara i s rukovodstvom Općine Bihać, navodi se u saopćenju.
Znači li to da članovi Vlade FBiH ne mogu, naprimjer, posjetiti Jablanicu ako ne posjete i Mostar, otići u Vareš a ”izbjeći” Zenicu, biti u Vitezu a ne susresti se s načelnikom Općine Travnik? Činjenica je da u svojim planovima Vlada FBiH ne ”izbjegava” Bihać, kao ni ostala kantonalna središta.
Samo radi podsjećanja, Federalna vlada je sa 400.000 konvertibilnih maraka, što je trećina ukupne investicije, pomogla izgradnju mosta na cesti Vraškić-Bihać. Pri tome načelnik Lipovača ni ”na kafu”, a kamoli na svečano otvaranje mosta 4.maja 2007. godine nije ”imao hrabrosti” pozvati premijera FBiH, navodi se u saopćenju.
U istoj godini je iz federalnog proračuna, Odlukom donesenom 23. maja, izdvojeno 50.000 KM namijenjenih Zavodu za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona, odnosno Kantonalnoj bolnici u Bihaću, za nabavku nedostajuće medicinske opreme potrebne u suzbijanju bruceloze. Činjenica je i da unskosanski, pa time i bihaćki poljoprivrednici nisu ”izbjegavani” kroz poticaje za poljoprivredu. Sve to, i još više, Vlada FBiH uspjela je uraditi i pored ”nedostatka hrabrosti”. Baš u Bihaću, njegovom gradu, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je od 6. do 8. novembra 2008. organiziralo izuzetno važan međunarodni skup ”Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja”.
Prepoznavajući i poštujući interese građana, Vlada FBiH je na 50. sjednici, između ostalog, izdvojila 19.500 KM kroz raspodjelu transfera Federalnog ministarstva kulture i sporta, a namijenjenih JU Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać radi arheoloških istraživanja u Ostrovici, 16.250 KM istoj instituciji za izradu projekta i izvođenje radova u starom gradu Todorovo, ili 30.000 KM Festivalu scenskih umjetnosti ”Bihaćko ljeto 2008.”, finansijske pomoći udruženjima pisaca i likovnih umjetnika USK, te kulturno-umjetničkim društvima, Sportskom savezu, Šahovskom klubu, odbojkašicama...
Ove činjenice o odnosu Vlade FBiH prema Unsko-sanskom kantonu i Bihaću se nikako ne mogu povezati s konstatacijom o ”bezobrazluku”, kako je postupke Vlade FBiH nazvao načelnik Općine Bihać, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
