{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Visoko obrazovanje u vrijeme ekonomske recesije"

S
12.5.2010. u 11:42
0
1
"Visoko obrazovanje u vrijeme ekonomske recesije"
0
"Visoko obrazovanje u vrijeme ekonomske recesije"
Clifford Bond
U vrijeme teških ekonomskih uslova uvijek je primamljivo srezati troškove obrazovanja, ali ovo je lažna ušteda. Ulaganje u obrazovanje je jedna od najvažnijih odluka koju društvo i porodica mogu napraviti, piše Clifford Bond, bivši ambasador SAD-a u BiH, koji trenutno obavlja funkciju Potpredsjednika za međunarodne odnose pri AUBIH-u.
Američki nobelovac iz 1979. Theodore W. Schultz je razvio koncept humanog kapitala, i promovisao je ideju da kroz obrazovanje osobe mogu steći nove vještine i znanja, time uvećavajući svoju produktivnost, zaradu i vrijednost na tržištu rada. Od tog trenutka među ekonomistima je zavladao konsenzus da je formalno obrazovanje jedna od najbitnijih odrednica buduće zarade svakog pojedinca, kao i ekonomskog razvoja unutar društva. Korisnost obrazovanja se ne ogleda samo u zaradi, ono vodi i boljem zdravlju i kvaliteti posla, i dopušta nam da budemo bolji roditelji, građani i glasači.

Ali ova investicija mora biti pametna i svrsishodna. Nažalost, previše je ustanova koje nude obrazovanje bazirano na principima 20. ili čak21. stoljeća, u svijetu gdje se traži radna snaga obrazovana za 21. stoljeće. U našoj informatičkoj eri uspjeh svake ekonomije se bazira na kvaliteti njenog ljudskog potencijala.

Svijet koji je sve otvoreniji i konkurentniji je doveo do sve većeg nesrazmjera u prihodima između visoko obrazovanih i slabije obrazovanih kadrova, gdje su ovi prvi sposobniji da iskoriste prilike koje se pružaju u dinamičnoj svjetskoj ekonomiji. Kao što je Tom Friedman napisao u svom bestselleru 'Svijet je ravan', naša finansijska budućnost u ovom stoljeću će manje zavisiti od toga gdje smo rođeni, da li u Bostonu ili u Bombaju, a više od kvaliteta našeg obrazovanja.

Ovakav razvoj događaja je sveopšte prihvaćen u SAD-u. Tradicionalne društvene nauke su i dalje popularne na univerzitetima, ali studenti također žele steći vještine i znanja iz oblasti poslovanja i informacijskih tehnologija koje će od njih napraviti tražen visoko obrazovani kadar.

U SAD-u vlada igra važnu ulogu u potpori obrazovanju, ali pojedinac je taj koji donosi odluku i troši većinom vlastite resurse pri sticanju obrazovanja kako na javnim, tako i na privatnim univerzitetima. Oni su spremni napraviti ovu investiciju, iako troškovi mogu biti visoki (Ja bih trebao znati. Najesen šaljem svoje četvrto dijete na fakultet.), zbog toga što su koristi mnogostruke i ogledaju se u boljoj zaradi i kvaliteti života.

Sa skresanim vladinim budžetima i smanjenim porodičnim prihodima, poslovni i privatni sektor mora preuzeti važnu ulogu u promicanju obrazovanja. Ta uloga bi trebala proizaći iz vlastitog interesa. Konkurentnost poduzeća zavisi od kvaliteta, vještina i stava njegove radne snage. U Americi su poslovni i obrazovni sektor blisko povezani u zdravoj razmjeni ideja vezano za sadržaj i bitne značajke visokog obrazovanja.

Poslovni sektor proaktivno djeluje pri prepoznavanju svojih potreba za određenim kadrovima, i pri tome je spreman da ponudi stažiranja i stipendije, kao i da finansijski podrži programe za razvoj novih nastavnih programa i obuka. Univerziteti razumiju potrebu da odgovore na zahtjeve tržišta, i ne gledaju na ovo kao na prijetnju njihovoj akademskoj neovisnosti.

Američki univerzitet u Bosni i Hercegovini s kojim sam povezan razvija postdiplomski magistarski MBA program u toku ove godine. Univerzitet želi skrojiti ovaj program, kao i svoje dodiplomske programe, prema stvarnim potrebama poslovnog svijeta, i obraća se lokalnim poduzećima u cilju shvatanja koje vještine su ključne za njihove vodeće kadrove. Ovaj pristup je dobar za visoko obrazovanje, dobar je za poslovni sektor, kao i za studente koji investiraju u vlastitu budućnost.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: