{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Visoke januarske temperature problem za pčele

F
15.1.2014. u 10:10
0
12
Visoke januarske temperature problem za pčele
0
Visoke januarske temperature problem za pčele
Visoke temperature u januaru, a kakve metereolozi najavljuju i do kraja mjeseca pomažu razmnožavanju mnogih virusa i bakterija. Osim ljudima, visoke januarske temperature, ne idu u prilog ni pčelama.
Priroda se budi, voćke u nekim dijelovima BiH pupaju u vrijeme kada trebaju biti prekrivene snijegom ili, barem, mrazom. U takvoj situaciji pčele su dezorijentirane, ''misle'' da je proljeće i počinju aktivnosti, izlaze napolje u potrazi za hranom koje u ovo doba za njih nema u prirodi, a zalihe iz košnice troše u većoj mjeri.

Docentica s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu s Odjeljenja za dijagnostiku zaraznih bolesti pčela Behija Dukić za Agenciju Fena kaže da visoke temperature u košnici stvaraju lažnu sliku da je stiglo proljeće te da pčele obavljaju svoje životne funkcije kao da su proljetni radovi u pitanju. Kazala je da počinju praviti leglo, a što nije dobro.

Smatra da samo pčelari koji su adekvatno zazimili pčele i koji su osigurali dovoljne količine hrane neće imati problem ugibanja pčelinjih društava. Navodi da su se visoke temperature u januaru javljale i ranijih godina te da na, adekvatno zazimljenim pčelinjacima, nisu zabilježeni gubici.

Foto: FENA
Foto: FENA


"Za sada na fakultetu nismo dobili dojave pčelara da su imali probleme na pčelinjacima koji su prouzrokovale visoke temperatura u zimskim mjesecima", kazala je Dukić.

Pojasnila je da visoke temperature mogu izazvati situaciju da pčele počnu formirati leglo, a da se usljed pojave zahlađenja vrate u zimsko klupko. U toj situaciji bi leglo ostalo nedovoljno pokriveno i moglo bi doći do pojave oboljenja s određenim posljedicama. Kaže da se može javiti prehlađeno leglo, a iz kojeg mogu da nastanu zarazne infekcije.

Profesorica Dukić apeluje pčelarima da sarađuju s veterinarskim službama te da preglede pčelinjaka vrše u prisustvu veterinara, pogotovo proljetne preglede da bi se utvrdila jasna slika bolesti koje se javljaju na pčelinjacima u BiH.

Foto: FENA
Foto: FENA


Pčelar iz Ljubuškog Vinko Čolak kaže da je 40 godina seleći pčelar, putuje s košnicama, i da nije doživio sličnu situaciju, da su u januaru visoke temperature kao ove godine, ali je kategoričan i potcrtava da košnica koja ima dovoljno hrane i koja je ujesen korektno tretirana protiv varoe, pčelinjeg krpelja, neće imati nikakvih problema.

U razgovoru za Agenciju Fena rekao je da je situacija nesvakidašnja te da je činjenica koju je kazala Dukić, da pčele počinju graditi leglo, veliki problem, ali da je veći problem, kao i uvijek, prisustvo varoe, koja je problem na pčelinjacima u svijetu.

Pojašnjava da se varoa razvija u leglu, a specifičnost trenutne situacije je u tome što sada pčelar ne može urgirati i pčele koje nisu jake ne mogu dočekati proljeće.

"Veliki problem je i u tome što pčele prilikom pravljenja legla više troše hranu, a u januaru je ne mogu donijeti, bez obzira na to što je toplo. Pčelar trenutno ne može intervenirati i pčela koja ostane bez hrane ugiba", kazao je Čolak te dodao da pčelari koji su pčelama ostavili od 15 do 20 kg meda neće imati problem.

Istaknuo je i da je početkom sedmice vršio analizu svog pčelinjaka te da na 20 košnica, uzoraka, nije primijetio probleme iako je, mali broj, počeo praviti leglo. Ponovo naglašava da je ključ hrana i pravovremeno i detaljno tretiranje protiv varoe.

Foto: FENA
Foto: FENA


Čolak je kazao i da je obilazio druge hercegovačke pčelinjake te da je primijetio da imaju problema zbog manjka hrane. Pčelare upozorava da obilaze pčelinjake te da urade što mogu, da paze na grabež, pojavu kada jake zajednice napadaju slabe i ''pljačkaju'' im med. Kaže da će i ''opljačkane'' pčele uginuti zbog nedostatka hrane.

Također, upozorio je da pčelari sklanjaju košnice s uginulim pčelama jer će druge pčele ulaziti u te košnice da uzimaju med, čime mogu zaraziti i svoju, zdravu zajednicu.

Kazao je i da su pčele zbunjene te da svaki dan izlijeću, donose polen kojeg sad ima u prirodi, ali da ne mogu naći nektar. U košnicu se vraćaju gladne i jedu spremljenu hranu.

"Naglašavam, hrana je ključ, ko je uzeo više meda nego što je smio imat će problem", zaključio je Čolak.

Savjetuje da pčelari još mogu, ograničeno, intervenirati.

Ubacivanjem pogača pčele će imati više šanse da dočekaju proljeće, kada će pčelar imati više šanse da spasi društva, ali da velikih intervencija u vidu sirupa za prehranu nema.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: