BiH
36

Višegrad je danas etnički čist grad

Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Naučna konferencija "Višegrad i gornje Podrinje kroz historiju" organizovana je danas u Sarajevu u organizaciji Udruženja Ćuprija i nevladine organizacije Humanitarian Bazaar.

Jedan od govornika je predsjednik Udruženja Ćuprija Hikmet Karčić koji govori o temi "Negiranje zločina i kultura pamćenja".

"Cilj naučnog skupa je da se našoj javnosti približi malo više informacija o događajima, odnosno historiji Višegrada. Radi se o jednoj veoma burnoj historiji, radi se o gradu koji je na granici sa Srbijom i koji je prošao dosta ratova i razaranja", pojasnio je Karčić.

Prema njegovim riječima, cilj je da se bh. akademska javnost upozna sa nekim nepoznatim detaljima iz bh. historije.

"Glavni povod za održavanje konferencije jeste 70 godišnjica pada Višegrada u Drugom svjetskom ratu. Dakle, u septembru i oktobru 1943. godine Višegrad je pao u ruke četničkih snaga i tada se dogodio genocid u Višegradu i od tada su sve bošnjačke porodice protjerane prema Sarajevu, a 1945. su ponovo vraćene u Višegrad", kazao je Karčić.

On dodaje da je važno istaknuti da se historija u Višegradu ponavlja, ali i da se upozna javnost kako se ta historija nikada više ne bi ponovila. Karčić ističe da ipak čisto sumnja u to, jer je Višegrad danas etnički čist grad, ali da se takva historija barem ne ponovi u nekom drugom gradu.

Govoreći o tome koliko su bh. građani upoznati sa historijom Višegrada i Podrinja, Karčić kaže da bh. građani ne poznaju historiju Višegrada, ali ni BiH. On je ukazao i na nepostojanje bilo kakvog spomenika žrtvama proteklih ratova u Višegradu.

Admir Mulaosmanović iz Instituta za historiju Sarajevo govori o "Višegrad i gornje Podrinje od 20. stoljeća do početka 90-tih".

"Ja ću pokušati dati jedan kratki pregled historije Višegrada u 20. stoljeću, sa posebnim akcentom na četničku ideologiju koja je definirala ono što Višegrad danas jeste. Dakle, jedan grad koji je etnički očišćen od bošnjačkog stanovništva", pojasnio je Mulaosmanović.

Prema njegovim riječima, poruka koju ovaj skup treba da pošalje jeste da na području Višegrada i danas obitava ideologija koja je bila živa 30-tih, 40-tih i nažalost 80-tih i 90-tih godina, te da i dan-danas ima značajne pristalice.

Teme današnje konferencije su, između ostalog, i "Na Drini genocid - slučaj Višegrad", "Komparativna analiza silovanja u Drugom svjetskom ratu i tokom agresije".