Izražavajući zahvalnost izvjestiocima za njihovo interesovanje i napor koji su uložili da bi predstavili današnju situaciju u vezi s pomirenjem i političkim dijalogom između eks-jugoslavenskih zemalja, Marković je kazala da izvještaj odslikava današnju situaciju među eks-jugoslavenskim republikama.
"Slažem se s tim da je dosta stvari urađeno, ali je još dosta i ostalo da se uradi. Moglo bi se reći da se situacija značajno popravila u posljednjih četiri-pet godina. To je posebno slučaj u odnosima između Srbije i Hrvatske. Ali ne treba zaboraviti ni značaj Bosne i Hercegovine u cijeloj toj priči koja ima veliki interes da se uspostavi pomirenje između nas i drugih zemalja eks-Jugoslavije", kazala je Marković.
Dodala je da je koegzistencija i mir između triju konstitutivnih naroda u Bosni: Srba, Hrvata i Bošnjaka dobra okolnost za naše susjedne zemlje, a prije svega za Srbiju i Hrvatsku. Zato je, kazala je, veoma važna saradnja između Beograda, Zagreba i Sarajeva.
"Da bi se uspostavilo trajno pomirenje i razumijevanje u BiH treba definirati sljedeće. S jedne strane, identifikacija i sudbina velikog broja nestalih lica: u tom domenu BiH ne uspijeva da pronađe pravo rješenje, jer državni Institut za traženje nestalih lica pravi više štete nego koristi BiH tako što se u 90 posto svojih aktivnosti bavi traženjem nestalih Bošnjaka. Ostali nestali Srbi i Hrvati su nevažni za Institut", kazala je Marković.
Takav odnos Instituta, po njenim riječima, ne doprinosi pomirenju među ljudima u Bosni. To je jedna od prepreka na putu ka pomirenju u BiH.
S druge strane je pitanje reforme Ustava u BiH.
Marković je kazala da za Republiku Srpsku ona nikada nije ni bila sporna u smislu da se osigura implementacija odluke Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. Republika Srpska je bila spremna da je izvrši odmah po njenom donošenju. Ali, dodala je, to nije slučaj i s ostalim u BiH.
"Za Hrvate reforma Ustava znači raspravu o poziciji i ravnopravnosti Hrvata u BiH. Za Bošnjake reforma Ustava znači ukidanje entiteta, uspostavljanje centralizovane države i još više, ukidanje entitetskog glasanja u PSBiH. Tri različita pogleda...", kazala je Marković.
Na kraju je istaknula da podržava u potpunosti predloženu rezoluciju jer smatra da bi ona mogla manifestirati interes i podršku svim zemljama eks-Jugoslavije da bi što prije došle u poziciju dobrih susjeda i u proces u kome će realnost biti sagledavana kroz perspektivu budućnosti.
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
