Sarajevo će naredne godine postati centar Evrope obilježavajući brojnim događajima stotu godišnjicu Sarajevskog atentata i izbijanja Prvog svjetskog rata. Od 19. do 21. juna 2014. godine održat će se centralni naučni skup o početku Prvog svjetskog rata, a učešće je potvrdilo više od 120 naučnika iz 26 zemalja.
Program i ciljeve konferencije predstavili su direktor Instituta za historiju Husnija Kamberović, Vera Katz, također iz Instituta za historiju, te Amir Duranović sa Odsjeka za historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Cilj organizatora je da konferencija bude dinamičan forum akademske razmjene novih pristupa historiji Prvog svjetskog rata. Pripreme su počele još 2010. godine, a konferencijom se želi pokazati da se u Sarajevu može organizovati ozbiljna naučna konferencija i razdvojiti nauka od politike. Ideja je potekla od Instituta za historiju i njegovog direktora Husnije Kamberovića, a odazvalo se sedam stranih instituta, koji su ušli u organizacioni odbor.
Na konferenciji će se predstaviti 116 referata u paralelnim panelima sa po četiri učesnika. Organizatori konferenciju najavljuju kao spoj mladosti i iskustva, gdje će biti predstavljena i istraživanja do sada nepoznatih mladih stručnjaka.
Glavni govornik konferencije bit će čuveni svjetski historičar Mark Mazower, a prisustvovat će i čitav niz vodećih svjetskih stručnjaka.
"Mislim da možemo očekivati na temelju onoga što smo do sada dobili, prije svega, kvalitetnu naučnu raspravu. Referati, koje smo do sada dobili kao prijedloge za konferenciju, omogućit će da ona postane jedan zaista ozbiljan forum na kojem će se, sa naučnih aspekata, razmatrati i raspravljati o svim aspektima početka Prvog svjetskog rata, njegovim diplomatskim, vojnim, političkim i sl. pretpostavkama i ideologijama, ali i posljedicama koje je rat imao po evropska i svjetska društva", rekao nam je Husnija Kamberović.
Dodao je da ova konferencija, s obzirom na imena koja su najavila učešće, garantira da će biti isključivo naučna konferencija. Teme referata se ne odnose samo na ono što smo do sada, kao historičari, razmatrali, nego se pokušavamo upustiti i u moderne trendove istraživanja. Fokusirat će se i na iskustva običnih ljudi, živote vojnika na frontu, probleme percepcije rata, ali i ona pitanja koja se danas smatraju kontroverznim.
"Ne želimo zatvoriti, već otvoriti dijalog. To što neki smatraju da Prvi svjetski rat nije završen, nije naš problem, nego njihov. Nemamo namjeru da nešto slavimo ili kritikujemo, nego da raspravljamo o tome i pokušamo popričati o tome šta je doista početak rata značio i šta znači u evropskoj i svjetskoj historiji. Što se tiče Sarajevskog atentata i Gavrila Principa, to je kontroverzno pitanje, koje danas poprima zanimljive obrise. Ne želim o tome govoriti prije konferencije, ali imamo novih saznanja i dokumenata, koji će vjerovatno omogućiti da na Sarajevski atentat gledamo iz nešto drugačije perspektive", najavio je Kamberović za Klix.ba.
Vera Katz objasnila nam je kako je Prvim svjetskim ratom skrojena nova politička karta svijeta, ali i Evrope. Tema Sarajevskog atentata je jedna od osjetljivih tema u bh., ali i južnoslavenskoj historiografiji. Dosta ovisi o interpretaciji. Od '90-ih godina javilo se reinterpretiranje određenih činjenica.
"Atentat je termin koji se stalno upotrebljavao. Da li je u pitanju teroristički akt ili je Gavrilo Princip narodni heroj, to ćemo vidjeti", rekla nam je Katz i dodala kako će na konferenciji biti predstavljeni i novi pogledi na Prvi svjetski rat, poput malo poznate činjenice da je 1917. godine izbila tolika glad da su ljudi odvozili djecu u Slavoniju, kako ne bi umrla od gladi, te viđenja ljudi koji su bili u zarobljeništvu u drugim zemljama.
Amir Duranović objasnio je kako ova konferencija nije jedina koju organizira ista grupa ljudi, niti posljednja. Prezentirat će se i istraživanja ljudi koji do sada nisu bili prisutni u nekom naučnom diskursu.
"Na pitanje o Gavrilu Principu nije stavljena tačka, niti će sada biti. Uzroci izbijanja rata su puno širi i veći od samog čina atentata. Ako bismo htjeli spekulirati, mogli bismo reći da bi rat izbio i bez toga", rekao nam je Duranović.
Organizatori konferencije su: Institut za historiju UNSA, Institute for East and Southeast European Studies (Regensburg), Research Centre for the Humanities of the Hungarian Academy of Sciences (Budimpešta), Institute for Balkan Studies and Trachology at the Bulgarian Academy of Sciences (Sofija), Institute for National History (Skoplje), Institute for Recent History (Ljubljana), Croatian Institute for History (Zagreb) i Center for Southeast European Studies at University of Graz (Graz).
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
