BiH
0

Veliki broj slučajeva diskriminacije u BiH nije kažnjen

FENA
Snježana Ivandić Ninković
Snježana Ivandić Ninković
Iako je Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini stupio na snagu 2009. godine, nažalost, nije često implementiran i veliki broj slučajeva diskriminacije u BiH nije kažnjen, izjavila je za Fenu Snježana Ivandić-Ninković, direktorica Asocijacije za demokratske inicijative (ADI) Sarajevo.

Da bi se prava iz ovog zakona približila građanima danas se u Banjoj Luci održava i rasprava o temi "Zakon o zabrani diskriminacije u BiH: Izazovi u primjeni“.

"Diskriminacija je jedna od pojava koja je sve učestalija u bh.društvu, a njene žrtve su oni koji mogu najmanje da se brinu o sebi, jer se radi o rizičnim grupama, odnosno o osobama koje ne mogu da plate pravnu pomoć, a još manje da se zaštite od same diskriminacije", kazala je Ivandić-Ninković.

Kada se govori o diskriminaciji u društvu, prije svega se misli na drugačije postupanje prema nekim grupama građana, najčešće se tu misli na invalide, koji ne mogu dobiti zaposlenje, nemaju jednak pristup radnom mjestu, obrazovanju i slično.

Ivandić-Ninković kaže da je velika diskriminacija žena u oblasti zapošljavanja te kod pristupa nekim uslugama koje nude određene institucije.

Istakla je da institucije u BiH nisu donijele akcione planove za provedbu Zakona o zabrani diskriminacije, a kojima bi se tačno razradili operativni dijelovi kada se trebaju uraditi određeni zadaci na koje upućuje ovaj zakon.

"Također, potrebna su i određena finansijska sredstva koja bi bila izražena putem tog akcionog plana, a država bi se morala obavezati da planira ta sredstva u budžetu", rekla je Ivandić- Ninković ističući da će to biti i jedna od tema današnje rasprave.

Izrazila je zadovoljstvo što u radu ovog okruglog stopa učestvuju predstavnici nadležnih institucija, Ombudsmena, te OSCE-a, a da bi se vodila kvalitetna rasprava o tome šta je neophodno uraditi da se u BiH počne implementirati Zakon o zabrani diskriminacije i time pomogne građanima BiH.

Okrugli sto, na kojem će biti riječi o tome kako da institucije i organizacije civilnog društva pomognu da se ovaj problem što bolje riješi, organizirali su (ADI) i Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu uime Mreže pravde u BiH – neformalne mreže koja okuplja 64 nevladine organizacija koje djeluju u sektoru pravde – uz tehničku podršku USAID Projekta razvoja sektora pravosudja II.

Cilj skupa je otvaranje komunikacije između nevladinog i vladinog sektora o stanju i problemima u provedbi Zakona o zabrani diskriminacije u BiH, te da prezentacijom analize postojećeg zakonskog okvira učesnici identifikuju ključne nedostatke i probleme i ponude preporuke za efikasniju provedbu Zakona i unapređenje stanja ljudskih prava u BiH.