{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Većina žena se nakon boravka u sigurnoj kući vraća nasilnicima

8.9.2012. u 16:46
0
Većina žena se nakon boravka u sigurnoj kući vraća nasilnicima
0
Sigurna kuća na području Kantona Sarajevo, koja djeluje u okviru Fondacije lokalne demokratije, je utočište i privremeni dom za žene, žrtve nasilja i njihovu djecu.
U sigurnoj kući je u 12 godina postojanja 1.324 osobe pronašlo luku spasa, razumijevanje i pomoć. Od osnivanja 2000. godine su, kaže menadžerica sigurne kuće Mubera Hodžić-Lemeš, prošli dug put. Nasilje je još uvijek veoma prisutno u našem društvu, ali su učinjeni izvjesni pomaci nabolje.

"Mnogo toga se promjenilo kada je u pitanju rješavanje problematike nasilja u porodici. Mi danas imamo zakone koji štite žrtve od nasilja, potom mogućnost prijavljivanja nasilja kao krivičnog djela, mogućnost izricanja zaštitnih mjera...Sve to uslovljava smanjem broj korisnika u Sigurnoj kući", kaže Hodžić-Lemeš te dodaje da to ne znači da se nasilje ne prijavljuje već samo da nemaju sve žrtve potrebu za smještajem u sigurnoj kući.

Godinama je postojalo uvriježeno mišljenje da se nasilje događa u sredinama gdje su žene manje obrazovane i nezaposlene, što je, kaže Hodžić-Lemeš, netačno jer se nasilje dešava u svim slojevima društva i nije vezano za ekonomski status. Sve svjetske statistike pokazuju da je žena najčešća žrtva nasilja u porodici, čak u 95 posto slučajeva. Određena statistička istraživanja kažu da je na području BiH svaka peta žena žrtva nasilja pa čak možda i treća.

Kada se smjesti u sigurnu kuću, žena žrtva nasilja dobija prije svega fizičku zaštitu, a zatim psihosocijalni terapijski tretman, koji uključuje individualnu i grupnu terapiju te administrativno rješavanje slučaja.

"Mi od samog početka i sa počiniteljem nasilja radimo terapijski tretman kako bismo pokušali riješiti probleme koji su doveli do poremećenih porodičnih odnosa. Nekada je njihov uzrok zloupotreba alkohola, droge, teška ekonomska situacija, PTSP..., a najčešće je to kombinacija ovih faktora", ističe menadžerica sigurne kuće.

Sedamdeset posto žena se ponovno vraća u porodicu u kojoj su bile izložene nasilju, što je, kaže ona, dobro jer se ide na reintegraciju porodice na kvalitetan način. No, 25 posto njih biva ponovno izložen nasilju i vraća se u sigurnu kuću.

"U KS nema dovoljno sredstava kako bi se nastavili tretmani sa stručnjacima jer je s nasilnicima potrebno raditi. Nasilje se ne javlja preko noći i niko ne postaje nasilan tek tako. To je jedan model ponašanja koji je u nekom momentu izabran, stoga se i nenasilno ponašanje mora naučiti. No, ima i onih koji ne žele pomoć", ističe naša sagovornica.

Hodžić-Lemeš naglašava da se cjelokupno društvo mora uključiti u rješavanje problema nasilja u porodici jer to nije samo problem žrtava i nasilnika već sviju nas.

Podsjeća da je jedinstveni broj za područje Federacije BiH na koji se može besplatno prijaviti nasilje u porodici 1265. Osim toga Fondacija lokalne demokratije nudi besplatnu pravnu pomoć svim građanima putem brojeva: 223 366, 570 560 i 570 561. Pozivni broj za Kanton Sarajevo je 033.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: