Iako su, kako je kazao Čolak, izmjene Sporazuma koji je potpisan još 1996. godine sitne, one su veoma bitne u sprečavanju zloupotrebe dvojnog državljanstva kao što je do sada bio slučaj. BiH trenutno traži više od 100 osuđenika koji su osuđeni u BiH te pobjegli u Hrvatsku odakle ih zbog dvojnog državljanstva ne mogu izručiti, dok Hrvatska traži njih više od 50.
Sporazum je počeo važiti momentom potpisivanja, tako da se prva hapšenja mogu očekivati odmah, ali je realnije da će se ona desiti nešto kasnije dok ministarstva i sudovi razmijene sve potrebne podatke. Svi koji se od pravde sakrivaju u drugoj državi, nakon ovih izjena će moći biti uhapšeni i moći će se uputiti na izdržavanje kazne zatvora u zemlji u kojoj su uhapšeni.
"Do sada su oni mogli birati da li žele služiti kaznu, sada će moći samo da biraju da li će je služiti u Lepoglavi ili u Zenici", kazao je hrvatski ministar pravosuđa Šimonović.
Ministri nisu željeli govoriti o konkretnim slučajevima kao što su Ognjen Šimić ili Branimir Glavaš koji su pobjegli u BiH, ili pak Ante Jelavić koji je nakon što je osuđen pobjegao u Hrvatsku iako mu je presuda kasnije poništena. Izvjesno je da će ukoliko presuda Glavašu bude potvrđena na Vrhovnom sudu u Hrvatskoj da će se on vjerovatno naći u nekom bh. zatvoru, te da će se insistirati na ustupanju gonjenja.
Ukoliko do toga dođe, mogli bi se i rješavati slučajevi poput odbjeglog Olivera Knezovića koji je trenutno u Hrvatskoj a koji se u BiH sumnjiči za ubistvo navijača FK Sarajevo Vedrana Puljića u Širokom Brijegu. O rješavanju problema nepravomoćno i prvostepeno osuđenih ministri će razgovarati i u narednom periodu.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
