Papa Franjo tako će biti tek drugi papa koji će pohoditi BiH.
"Od prvog rimskog biskupa, svetog Petra, pa do kraja kasnoantičke epohe nijedan visokopozicionirani kršćanski poglavar nije pohodio prostor današnje BiH, barem to nije ostalo zabilježeno u historijskim izvorima", kazao je Feni profesor starog vijeka na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu Salmedin Mesihović.
Prof. Mesihović kaže da je po kršćanskoj tradiciji prvi rimski biskup ubijen za vrijeme rimskog cara Nerona, sredinom prvog stoljeća nove ere.
Docent na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, specijalista za srednji vijek, Emir O. Filipović rekao je Feni da tokom srednjeg vijeka nijedan papa nije dolazio na prostor srednjovjekovne bosanske države.
"Međutim, Rimska kurija je tokom tog perioda imala značajan interes za bosanske prilike, posebno u svjetlu činjenice da je u Bosni djelovanje redovne crkvene hijerarhije nailazilo na stanovite probleme, što se odrazilo i na komunikaciju papa s bosanskim vladarima", kazao je prof. Filipović.
Kako je naveo, prvi papinski predstavnik koji je dolazio u Bosnu bio je Ivan de Casamario. Njemu je u aprilu 1203. godine povjeren zadatak da ispita pravovjernost vjere bana Kulina i njegovih podanika.
"Kontakti su nastavljeni i u narednom periodu, s dužim ili kraćim prekidima. Intenzivnija komunikacija nastupa tek tokom sredine 15. stoljeća u kontekstu osmanske opasnosti. Tada u Bosnu dolaze brojni papinski legati i poslanici od kojih vrijedi izdvojiti kardinala Juana de Carvajala, hvarskog biskupa Tomu Tomasinija, ninskog biskupa Natala, modruškog biskupa Nikolu, ali i korčulanskog đakona Luku de Tolentisa za kojeg se pretpostavlja da je odigrao značajnu ulogu prilikom krunisanja posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića u Jajcu novembra 1461. godine", rekao je dr. Filipović za Fenu.
