Prijedlog tog zakona upućen je u parlamentarnu proceduru na razmatranje po skraćenom postupku.
„Mi danas nismo uspjeli postići konsenzus, ali smo, na temelju proste većine, poslali zakon o visokom obrazovanju u parlamentarnu procedueru“, izjavio je danas predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić u Sarajevu na pres-konferenciji održanoj nakon sjednice tog vijeća.
Prema njegovim riječima, osnovna karakteristika tog zakona je u tome da polazi od univerzalnih principa nediskriminacije i prava na obrazovanje, regulira pitanja autonomije univerziteta, mobilnosti studenata i drugog akademskog osoblja te apsolutno prihvata osnovne principe Bolonjske deklaracije iz 1999. godine i Lisabonske konvencije, kao i preporuke Komiteta ministara Vijeća Europe. Zakon je u usklađen i s Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i principima Velike povelje o univerzitetima i Konvencijom o europskim institucijama visokog obrazovanja. Donošenjem ovog zakona ispunjavaju se uvjeti za realizaciju kredita Svjetske banke (EMSAC).
Zakonom o visokom obrazovanju je planirano da se formira državna agencija koja će obavljati akreditaciju i licenciranje visokoškolskih ustanova. Ta agencija će, nakon usvajanja zakona, početi radom i odmah će tretirati privatne univerzitete. Javne univerzitete koji su danas aktivni tretirat će nakon isteka roka od četiri godine, roka kada se Boljonjska deklaracija mora prihvatiti u svim segmentima.
„Nismo uspjeli postići konsenzus samo oko pitanja državne agencije za akreditiranje i licenciranje. Ostali elementi tog zakona nisu sporni i mislim da će ostati još vremena da u parlamentarnoj proceduri i predstavnici međunarodne zajednice i nadležni eksperti pokušaju uvjeriti da je ovakav zakona u ovom momentu najbolji za BiH i da u prvom redu apsolutno prihvata sve elemente Boljonjske deklaracije“, kazao je Terzić, dodajući da su protiv tog zakona, u cjelini, bili ministri iz reda srpskog naroda.
Ovim zakonom se osniva i centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja (CIP).
Vijeće ministara BiH utvrdilo je danas Prijedlog zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Bosne i Hercegovine, koji je predložilo Ministarstvo civilnih poslova.
Prijedlog zakona uputit će se Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj proceduri. Prijedlogom zakona predviđeno je osnivanje državne agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Banjoj Luci, i centralnog laboratorija u Sarajevu.
Utvrđen je Prijedlog osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Kreditnog sporazuma između BiH koju predstavlja Ministarstvo finansija i trezora i Bank Austria Creditanstalt AG za projekt vodosnabdijevanja Općine Grude. Prijedlog osnova uputit će se Predsjedništvu BiH u proceduru donošenja odluke o otpočinjanju pregovora, a za potpisnika je predložena ministrica finansija i trezora Ljerka Marić.
Iznos kredita je 2.296.000,00 s rokom otplate od 13,5 godina od efektivnosti sporazuma i uključuje jednu godinu izgradnje projekta i grejs period od pet godina. Sredstva kredita će se koristiti za kapitalne projekte vodosnabdijevanja sistema općine Grude.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini i imenovalo delegaciju i pregovorački tim za vođenje razgovora. Prijedlog osnove uputit će se Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru. Cilj ovog sporazuma je konsolidovanje u jedan sporazum postojećeg nivoa liberalizacije trgovine postignute kroz mrežu bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini već zaključenih između država ugovornica. Zaključivanjem ovog sporazuma poboljšat će, odnosno stvoriti uvjete za podsticanje investicija, uključujući strana direktna ulaganja.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Slovačke Republike o saradnji u borbi protiv kriminala, posebno terorizma, ilegalne trgovine drogama i organizovanog kriminala, koji je predložilo Ministarstvo sigurnosti BiH. Prijedlog sporazuma
uputit će se Predsjedništvu BiH, a za potpisnika je predložen ministar sigurnosti BiH Bariša Čolak.
Ovim sporazumom osnovat će se Koordinacioni odbor, kojim će predsjedavati ministar sigurnosti BiH i ministar unutrašnjih poslova Republike Slovačke, koji će biti odgovoran za implementaciju Sporazuma.
Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o osiguravanju sredstava za realizaciju prve faze projekta »Pasivna registracija birača«. Na osnovu idejnog projekta »Pasivna registracija birača u BiH« provedene tenderske procedure za nabavku opreme i softvera i procjene ostalih troškova, Odlukom je za realizaciju projekta odobreno 900.000,00 KM.
Vijeće ministara BiH imenovalo je na period od četiri godine Almira Džuvu za direktora Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, Ristu Zarića za zamjenika generalnog direktora i Ivana Ćosića za glavnog inspektora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.
Vijeće ministara BiH dalo je saglasnost za imenovanje Dragana Prusine za direktora JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine na mandatni period od četiri godinei Za direktora Agencije za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine imenovana je Lenka Kozić, a za zamjenika direktora Davor Palinić. Za direktora Agencije za sigurnost hrane BiH imenovan je Sejad Mačkić, a za zamjenika direktora Zoran Đerić, a za sekretara Miroslav Vidović. Za člana Ureda za razmatranje žalbi iz oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateško-poslovnog upravljanja imenovan je Ranko Krsman. Ovi kandidati imenovani su s liste uspješnih kandidata, koji su prošli javni konkurs. Za člana Upravnog odbora za reformu javne uprave imenovan je Niko Grubešić, a za zamjenika člana Dragan Podinić.
Vijeće ministara BiH zadužilo je Ministarstvo pravde da raspiše ponovni Javni poziv za izbor i imenovanje jednog zamjenika stalnog člana Venecijanske komisije.
Vijeće ministara usvojilo je informaciju Ministarstva finansija i trezora o stanju vanjske zaduženosti Bosne i Hercegovine sa 31.12. 2005. godine. Prema informaciji vanjska zaduženost BiH iznosi 4.257.898.811 od čega je na FBiH alocirano 2.737.378.398, KM, a na Republiku Srpsku 1.520.520.413 KM.
Vijeće ministara BiH prihvatilo je informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o izdatim dozvolama za uvoz/izvoz naoružanja i vojne opreme u 2005. godini, koja će se uputiti Parlamentarnoj skupštini BiH.
Prema informaciji ukupna vrijednost izvoza oružja i vojne opreme u 2005. godini iznosila je oko 63.500.000 eura. Izvoz je vršen u 30 zemalja svijeta, a najviše u Maleziju, Srbiju i Crnu Goru, SAD, Njemačku, Veliku Britaniju, Egipat, Bangledeš, Oman i Švicarsku i u ove zemlje izvezeno je oko 75 posto ukupnog izvoza. U prošloj je godini izdato ukupno 466 dozvola, od čega su 273 dozvole za izvoz oružja i vojne opreme, 183 dozvole za uvoz oružja i vojne opreme, dok je 10 dozvola za privremeni uvoz oružja i vojne opreme. Istovremeno u BiH je u 2005. godini uvezeno oružja i vojne opreme u vrijednosti od oko 14.300.000 eura iz ukupno 18 zemalja svijeta među kojima najviše iz Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske iz kojih je ostvareno oko 90 posto ukupnog uvoza.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Trener Crvene zvezde "opleo" po Feđi Dudiću: Kao stranac pokazuje veliko nepoštovanje
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
