Riječ je o strateškom dokumentu koji je uradio Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, a u skladu s metodama i principima Evropske unije. Prijedlog Strategije prezentirao je profesor Adil Kurtić, član Istraživačkog tima koji je radio ovu strategiju.
U socioekonomskom pregledu je istaknuto da je stopa nezaposlenosti, kao relevantan pokazatelj dostignutog nivoa ekonomske razvijenosti, prostor današnjeg Tuzlanskog kantona svrstavala, i u granicama prijeratne RBiH, u nedovoljno razvijena područja.
Problem nezaposlenosti na ovom području datira još od sredine 60-ih godina prošlog stoljeća, a pogoršan je u poslijeratnom periodu. Negativni trendovi trajali su do 2008. kada je trend rasta nezaposlenih zaustavljen. Broj zaposlenih je značajnije počeo rasti 2006., da bi u 2008. godini dostigao najveći poslijeratni nivo.
Generalni cilj postavljen u Prijedlogu Strategije zapošljavanja Tuzlanskog kantona do 2013. jeste zaustaviti rast nezaposlenosti u prvoj godini provođenja strategije te ostvariti potrebnu stabilnost i pretpostavke za brži rast zaposlenosti u naredne četiri godine. Cilj je krajem 2013.dostići stopu zaposlenosti ukupnog stavništva od oko 20 posto, odnosno smanjiti stopu registrovane nezaposlenosti ispod 40 posto.
Realizacija generalnog cilja zahtijeva da se od 2010. do 2013. otvori 20.903 nova radna mjesta, čime bi se broj zaposlenih u decembru 2013. povećao na 103.400.
Ostvarenje ovog cilja zahtijeva provedbu strateških ciljeva i projekata definiranih u ovom i ranije donesenim strateškim dokumentima Tuzlanskog kantona.
Strateški ciljevi u vezi sa zapošljavanjem u Tuzlanskom kantonu jesu očuvanje postojećih radnih mjesta, stvaranje novih radnih mjesta, jačanje institucionalnog kapaciteta za pomoć i podršku zapošljavanju i smanjenju nejednakosti pri zapošljavanju.
Prilikom izrade ovog dokumenta imala se u vidu i ekonomska kriza čiji efekti se osjećaju i u Tuzlanskom kantonu. Zbog toga je kao poželjan okvir za kratkoročnu reakciju na udar recesije navedeno ubrzanje procesa tranzicije, jačanje konkurentnosti bh. privrede, poticaja izvorno orijentiranim preduzećima, eliminiranje visokih zahtjeva za poslodavce i smanjenje učešća sive ekonomije. Zaokretom recesije u fazu ekspanzije stvorit će se prilike za otvaranje novih radnih mjesta.
To je uz jačanje institucionalnog kapaciteta za pomoć i podršku zapošljavanju i smanjenje nejednakosti pri zapošljavanju jedan od strateških ciljeva.
U Prijedlogu Strategije zapošljavanja dat je i opis 22 projektne ideje koje se smatraju relevantnim za provedbu ove strategije, a njen sastavni dio je i pregled načina evaluacije i monitoringa provođenja Strategije.
