Usvojeni amandmani na Ustav RS-a

Za amandmane je glasalo 72 poslanika, a protiv je bilo sedam poslanika.

Prethodno je Odbor Narodne skupštine RS-a za ustavna pitanja, nakon višesatnog pokušaja usaglašavanja, povukao amandman koji govori o načinu prijenosa nadležnosti s RS-a na nivo BiH, s obzirom da nije postignut dogovor s bošnjačkim poslanicima.

Podsjećamo, Bošnjaci smatraju i da se to pitanje treba regulirati sporazumom, a ne odrednicima o dvotrećinskoj većini kroz amandman na Ustav RS-a.

Saglasnosti nije bio ni oko amandmana koji precizira Banju Luku kao glavni grad RS-a, a bošnjački poslanici traže da se Ustavom RS-a propiše nacionalna struktura u organima vlasti u Banjoj Luci.

Nakon večerašnjeg usaglašavanja, nadležni skupštinski odbor je odlučio da se u taj amandman doda i stav koji kaže da se konstitutivna zastupljenost u gradskim vlastima uređuje zakonom. Međutim i protiv tog rješenja su bili Bošnjaci poslanici, jer, kako kaže poslanik Stranke za BiH Muharem Murselović, svjedoci smo čestog kršenja zakona.

Sporan je bio i amandman koji govori da RS ima mogućnost da uspostavlja specijalne i paralelne odnose sa susjednim državama, jer su bošnjački poslanici tražili da u Ustavu RS-a stoji da saglasnost za uspostavljanje takvih veza daje Parlamentarna skupština BiH.

Taj prijedlog poslanika Stranke za BiH nije prihvaćen, jer kako je rekao predsjednik Skupštine i Odbora za ustavna pitanja Igor Radojičić sporazumi o paralelnim vezama sa susjednim državama ne spadaju u kategoriju međunarodnih sporazuma čiju ratifikaciju vrši Parlamentrana skupština BiH, već entitetski parlamenti.

Inače, usvojeni amandmani odnose se i na ljudska prava i slobode, usklađivanje s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama i s Konvencijom o pravima djeteta, a iz Ustava RS-a se, između ostalog, briše i odrednica koja govori o smrtnoj kazni u Ustavu RS-a.

Amandmanima na Ustav RS predviđena je dopuna poglavlja koji se odnosi i na teritorijalnu organizaciju i lokalnu samoupravu i ovim odredbama Ustav RS-a dopunjava se u smislu Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, kojom se reguliše da općina, odnosno grad, ima svoju imovinu i da su jedinice lokalne samouprave u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti samostalne.

Odbor za ustavna pitanja je, imajući u vidu proceduralne razloge, smatrao da je nakon odlučivanja o amandmanima na Ustav potrebno povući Ustavni zakon na provođenju i proglašenju Ustavnog zakona, jer moraju sačekati odluku Vijeća naroda RS-a.

Nakon toga bi se tek mogla donijeti odluka o proglašenju i provođenju Ustavnog zakona u vezi s usvojenim amandmanima.

Podsjećamo, Inicijativa za promjenu pojedinih odredbi u Ustavu RS-a počela je još 2006. godine, u prošlom sazivu Narodne skupštine RS-a zbog preporuka Vijeća Evrope da se neke norme izmjene kao postprijemne obaveze BiH u EU, te prevaziđene norme koje su sami poslanici uočili.

Narodna skupština RS-a u martu prošle godine usvojila je Nacrt amandmana na Ustav RS-a, a od tada su trajala usaglašavanja kako bi se uputili u Skupštini u formi prijedloga.