{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Usvojena Kuzmanovićeva deklaracija

F
25.3.2009. u 11:27
0
7
Usvojena Kuzmanovićeva deklaracija
0
Usvojena Kuzmanovićeva deklaracija
Narodna skupština RS-a usvojila je danas Deklaraciju o osnovama za razgovore o eventualnim promjenama Ustava BiH i o zaštiti interesa RS-a, čiji je predlagač predsjednik RS-a Rajko Kuzmanović.
Za ovaj dokument, koji je usaglašavan na sastancima šefova poslaničkih klubova, glasalo je 56 poslanika, osam bošnjačkih poslanika je bilo protiv, a 15 poslanika SDS-a je bilo suzdržano.

Skupština nije usvojila predložene zaključke SDA, SRSRS-a ni izmjene i dopune SDS-a u vezi s ovim pitanjem.

U konačnom prijedlogu deklaracije, u odnosu na prvobitno predloženu Kuzmanovićevu verziju, više se ne spominje promjena imena BiH, a o RS-u se govori kao nespornom entitetu u svakom pogledu, dok se za Federaciju BiH kaže da se u tom entitetu mogu organizirati eventualno druge teritorijalne jedinice u BiH.

U Deklaraciji se navodi i da polazište, prijedlozi i rješenja ustavnih promjena u BiH moraju se zasnivati na Dejtonskom sporazumu, a da BiH i dalje ostaje složena država u skladu s usvojenim dejtonskim modelom državnog uređenja.

Ističe se i da "moguće promjene u strukturi Federacije BiH ne smiju imati za posljedice promjenu sadašnjih ustavnih rješenja u odnosu na formiranje zakonodavnih, izvršnih i sudskih organa vlasti na nivou BiH, kao i na osnovne principe u pogledu njihovog sastava, načina donošenja odluka, zaštite entitetskog i vitalnih nacionalnih interesa na štetu RS-a".

U Kuzmanovićevoj deklaraciji se kaže i da u sadašnjim uvjetima nije moguće donositi novi ustav, već je moguća samo dogradnja i poboljšanje dejtonskih rješenja i to amandmanskim putem na osnovu saglasnosti triju konstitutivnih naroda i entiteta kroz političke razgovore i ustavne institucije.

Entitetski predsjednik je iznio i stavove o uređenju nekih zajedničkih bh. institucija te naveo i da je potrebno zadržati ustavne principe o entitetskom glasanju u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i ustavne principe zaštite utvrđenog vitalnog interesa entiteta i vitalnog nacionalnog interesa sva tri konstitutivna naroda u BiH.

Dao je i mišljenje kako se može vršiti prijenos nadležnosti s entiteta na nivo države, ali i da se neke mogu ponovo vratiti u nadležnost entiteta.

"Prenos nadležnosti s RS-a na institucije BiH može se vršiti samo na osnovu sporazuma entiteta i na način i po postupku predviđenom za promjenu Ustava. Nakon analize efikasnosti, funkcionalnosti i ekonomičnosti vršenja nadležnosti prenesenih s entiteta na zajedničke institucije BiH može pokrenuti proces povrata onih nadležnosti entiteta čiji prenos nije opravdan niti je održiv", navodi se u Deklaraciji.

On se zalaže za konsenzus entiteta o pitanjima značajnim za članstvo BiH u EU.

“Kada je riječ o evropskim i evroatlantskim organizacijama i asocijacijama, potrebno je osnivati zajedničke delegacije te obezbijediti da entiteti samostalno sklapaju ugovore o specijalnim paralelnim vezama sa susjednim državama i da mogu da vode međunarodne aktivnosti koje ne ugrožavaju teritorijalni integritet BiH“, istaknuto je u ovom dokumentu.

Također, iznijet je i stav da Predsjedništvo BiH i dalje treba da se sastoji od tri člana, jednog člana iz RS-a i dva člana iz drugog entiteta, koji bi se mogli birati neposredno s pravom kandidovanja svih građana.

Rečeno je i da u Predsjedništvu BiH ne bi smjelo biti više od jednog pripadnika bilo kojeg konstitutivnog naroda ili ostalih.

Vijeće ministara BiH, kao institucija izvršne vlasti ne može donositi odluke prostom većinom i preglasavanjem predstavnika entiteta ili konstitutivnih naroda, ističe se u Deklaraciji i dodaje, da broj ministara mora odgovarati entitetskoj i nacionalnoj zastupljenosti, a način donošenja odluka mora se zasnivati na principu zastupljenosti entiteta i konstitutivnih naroda.

U dokumentu se navodi potreba donošenja Ustavnog zakona o Ustavnom sudu BiH, koji mora precizno definirati nadležnosti tog suda, pri čemu treba isključiti, navedeno je, mogućnost izbora stranaca u Ustavni sud BiH.

Iznijet je i stav da organizacija Oružanih snaga treba da ostane na nivou BiH pri čemu je moguće razgovarati o njihovoj racionalizaciji, a zatim o demilitarizaciji, dok policijske strukture i njihove nadležnosti u BiH spadaju u podijeljene nadležnosti BiH i entiteta i njihove nadležnosti je potrebno jasno razgraničiti

Također, u Deklaraciji se navodi da razgovore o promjenama Ustava BiH treba voditi u Parlamentarnoj skupštini BiH, uz učešće predstavnika entitetskih parlamenata, što ne ograničava mogućnost organizovanja i drugih rasprava ili sastanaka, ali koje nemaju obavezujući karakter prije rasprave u ovom domu.

Usvajanjem ovog dokumenta završen je nastavak posebne sjednice.

Nakon pauze bit će nastavljeno ranije prekinuto redovno zasjedanje.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: