{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ustamujić o politički vrućem ljetu na Balkanu: Rezolucija o Srebrenici trebala bi biti usvojena u UN-u

5.7.2015. u 19:09
245
161
Ustamujić o politički vrućem ljetu na Balkanu: Rezolucija o Srebrenici trebala bi biti usvojena u UN-u
245
Ustamujić o politički vrućem ljetu na Balkanu: Rezolucija o Srebrenici trebala bi biti usvojena u UN-u
Mirza Ustamujić (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Mirza Ustamujić, bivši zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, uvjeren je da će na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj će biti razmatrana Rezolucija o genocidu u Srebrenici, a koja je zakazana za dva dana Rezolucija biti usvojena i da međunarodna zajednica neće tolerisati bilo čije opstrukcije kod reformi koje vode BiH i region naprijed.
"U posljednjih nekoliko sedmica desilo se mnogo značajnih političkih aktivnosti, koje jasno najavljuju vruće ljeto na Zapadnom Balkanu, ali i moguća rješenja brojnih nagomilanih političkih pitanja već na možda još vruću jesen. Situacija u Makedoniji od maja ove godine zasigurno je bila okidač za neke nove vjetrove i vratila pažnju svjetske politike na zapadni Balkan, ali i oprezno ukazala da bi utjecaj Rusije mogao biti destabilizirajući i doslovno ugroziti euroatlantski put zemalja regije ukoliko ne dođe do hitne reakcije", rekao je Ustamujić.

On dodaje da se ta hitna reakcija ogleda u snažnoj diplomatskoj inicijativi koju predvode Njemačka i Velika Britanija sa jedne (EU) strane, te Sjedinjene Američke Države sa druge, što se posebno vidi na primjeru Bosne i Hercegovine.

"Kada je u pitanju konkretno Njemačka, kancelarka Angela Merkel već je najavila da će u julu posjetiti regiju i to Sarajevo, Beograd i Tiranu, što je nakon Samita u Berlinu 2014. godine nastavak pojačanog prisustva Njemačke na zapadnom Balkanu. Sjetit ćemo se da je tada kancelarka izrazila želju da vidi regionalne projekte koji će povezati regiju, ekonomski je osnažiti, te da će snažno podržati takav pristup političkih lidera sa Balkana", kazao je Ustamujić.

On je dodao da je Velika Britanija kao drugi učesnik već istupila veoma značajno kroz njemačko-britansku inicijativu, a poslije i sa Rezolucijom o Srebrenici prema Vijeću sigurnosti UN-a, gdje se jasno potcrtava da se tamo desio genocid. Čak u ponovljenoj izjavi od prije nekoliko dana ambasador Velike Britanije pri UN Matthew Rycroft je potcrtao da Velika Britanija ostaje pri rezoluciji.

Podršku rezoluciji najavili Velika Britanija, Francuska, SAD, Čad, Jordan, Litvanija, Malezija i Novi Zeland



"Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj će se izjasniti o Rezoluciji o Srebrenici će se održati za dva dana, a za sada su podršku ovoj rezoluciji najavili Francuska, SAD, Čad, Jordan, Litvanija, Malezija i Novi Zeland, što bi uz Veliku Britaniju kao predlagača trebalo biti dovoljno glasova da se ona usvoji, s obzirom da postoje neslužbene informacije da Rusija neće podržati rezoluciju, a neće ni uložiti veto na njeno usvajanje", kazao je Ustamujić.

Ustamujić je rekao i da je interesantna činjenica da se rasprava u Vijeću sigurnosti UN-a odvija 7. jula, a da je posjeta kancelarke Merkel planirana odmah 8. jula Beogradu i 9. jula Sarajevu.

"Uloga Sjedinjenih Američkih Država apsolutno korespondira sa njihovim evropskim saveznicima. Od jasne i nedvosmislene podrške njemačko-britanskoj inicijativi najavili su da će u Vijeću sigurnosti UN-a podržati Rezoluciju o Srebrenici, te će se uporedo sa Evropskim parlamentom i u Kongresu SAD-a pojaviti američka verzija Rezolucije o Srebrenici", rekao je Ustamujić.

On je dodao da je za sve tekstove rezolucije jedinstveno da se u sva tri pomenuta slučaja precizno govori o genocidu kojeg su srpske snage počinile nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Srebrenica.

"Da ništa nije slučajno i da ruski utjecaj slabi, govore nam događaji sa posljednje sjednice Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC), kada se ruski ambasador u BiH Petar Ivancov nije ogradio od termina 'genocid u Srebrenici', a potom zajedno sa ostalim učesnicima dao podršku aktiviranju Akcionog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u NATO. Na svojevrstan način ovakav slijed koraka predstavlja zaokret u ruskoj politici i moguće nagovještava njihovo povlačenje iz regije", istakao je Ustamujić.

Ustamujić ističe i da posljednja dešavanja u Srbiji na relaciji između predsjednika Tomislava Nikolića i premijera Aleksandra Vučića, gdje se mogu osjetiti sudari i varnice, govore da se nešto krupno dešava na Balkanu.

"Ne treba izgubiti iz vida da je Aleksandar Vučić početkom prošlog mjeseca bio gost Bijele kuće u Washingtonu, gdje je tražio i dobio podršku SAD-a za pristupanje Srbije u EU. S druge strane, Nikolić je prema pisanjima srbijanskih medija uputio pismo svim šefovima država članica Vijeća sigurnosti UN-a povodom britanske rezolucije o Srebrenici, a ruskog predsjednika Vladimira Putina zamolio je da Rusija uloži veto na taj dokument. Ukoliko Rusija ne uloži veto na poziv predsjednika Srbije, postat će očigledno da djelovanje ruskog ambasadora u BiH nije bilo slučajno, te da su stavovi međunarodne zajednice postali ujednačeni kada je region zapadnog Balkana u pitanju", dodaje Ustamujić.

"Nezasluženi" SPP između BiH i EU



On je kazao da je u svakom slučaju mnogo pokazatelja da će biti ovo jedno vruće ljeto i evidentno je da bi ovi događaji, kao i oni koji slijede mogli da donesu mir i stabilizaciju, odnosno ubrzanje euroatlanskog puta zemalja zapadnog Balkana.

"Da bi sve proteklo kako treba, uvjeren sam da se neće tolerisati bilo čije opstrukcije i čini mi se kao da su se neki unaprijed označili kao smetnja na ovom putu. Također, izjava i reakcija ruskog ambasadora u Bosni i Hercegovini šalje jednu bitnu poruku - previše veliki igrači sada igraju i ne treba zaboraviti da pitanje sigurnosti Europe je pitanje sigurnosti zapadnog Balkana, uz strateški cilj - da se što prije zaokruži cijeli region ne ostavljajući prostora da postane eventualno ruski playground“, dodaje Ustamujić.

Dodaje da u prilog tome ide i "nezasluženi" Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) između Bosne i Hercegovine i EU, koji je stupio na snagu 1. juna ove godine.

"Sjetit ćemo se koliko je bilo ranije uslova i kako su oni nestali da bi se naš put ka EU integracijama ubrzao. Ova ispružena ruka EU omogućava: promociju slobode kretanja roba, stvaranje efikasnih institucija, razvoj tržišne ekonomije, borbu protiv kriminala i korupcije, promociju reforme visokog obrazovanja, razvoj i poticanje izgradnje demokratskog društva, ljudskih prava i nezavisnih medija, te poboljšanje transportne infrastrukture u regionu", kazao je Ustamujić.

Međunarodna zajednica podržat će narod ako vlasti ne sprovedu reforme



Ističe da međunarodna zajednica jeste legalista i poštovat će uvijek volju naroda i one predstavnike vlasti kojima je narod ukazao povjerenje. Međutim, isto tako treba znati da će jednako stati uz narod i snažno ga podržati u opravdanim zahtjevima prema vlastima, ukoliko oni koji su izabrani ne provedu socio-ekonomske reforme koje garantuju prosperitet Bosne i Hercegovine.

"U takvoj konstelaciji snaga Bosna i Hercegovina i njeni građani mogu samo profitirati i zasigurno hoće, od uklanjanja sa političke scene korumpiranih kočničara razvoja do stranih investicija, otvaranja radnih mjesta i možda najbitnije ili jednako bitno otvaranja poglavlja kojih se današnji političari najviše boje. Da, baš onih, poput poglavlja 23. i 24. - vladavine prava i borbe protiv korupcije", rekao je Ustamujić.

On je dodao da je sigurno kako će lokomotiva EU koja vuče regiju zapadnog Balkana ka reformama i integracijama ići naprijed, sa nekima ili bez njih, i najdalje na jesen da bi mogli već imati odgovore. Konkretnije, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, mnogo toga bi se trebalo znati već nakon Bečke sjednice Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC) koja je najavljena za 29. august ove godine.

"Na kraju, pitali ste me da li će rezolucija biti prihvatljiva svima? Kada se Willy Brandt poklonio i odao počast milionima žrtava holokausta, njegov gest smatran je poniženjem i nije naišao na apsolutno odobravanje u Njemačkoj, čiji je bio kancelar u to vrijeme. Danas njegov gest se smatra jednim od najvećih simbola pomirenja u Evropi i, što je najbitnije, omogućio je da mnoge nove generacije stasaju u miru i prosperitetu. Vjerujem u sličnu sudbinu rezolucije o Srebrenici. Negodovanja će postojati, ali će se njenim usvajanjem osigurati veliki kapital i opomena da se takva djela nigdje i nikada više ne ponove, dajući šansu pomirenju i zajedničkoj budućnosti, posebno zemljama zapadnog Balkana koje su prošle stravičan period u novijoj historiji", zaključio je Ustamujić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: