{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Usporedba entitetskih zakona o radu: U FBiH rješenja za radnike gora nego u RS-u

30.12.2015. u 07:47
47
74
Usporedba entitetskih zakona o radu: U FBiH rješenja za radnike gora nego u RS-u
47
Usporedba entitetskih zakona o radu: U FBiH rješenja za radnike gora nego u RS-u
Foto: Arhiv/Klix.ba
Prijedlog zakona o radu koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila jučer sadrži zakonska rješenja najsličnija onima u Srbiji, ali znatnije razlike nema ni u odnosu na zakon koji je ranije usvojen u FBiH.
Selvedin Šatorović, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH za Klix.ba kaže kako zakon o radu u oba entiteta radnicima nudi lošija rješenja.

"Tumačenja da je jedan zakon manje loš od drugog su politička podmetanja. Oba zakona derogiraju radnička prava i ključno je da i jedan i drugi poslodavcima daju mogućnost otpuštanja radnika kako to oni žele. I jedan i drugi omogućavaju da poslodavci kreiraju plate kako oni to žele. U FBiH vidimo da je usvajanje Zakona o radu imalo za posljedicu da nemamo Opći kolektivni ugovor čak i u trenutku kada smo mi pristali na manja prava i postigli dogovor s poslodavcima", kaže Šatorović.

Zakon o radu u FBiH, kao i jučer usvojeni u RS-u, ali i u nekim zemljama regiona, u dobrom dijelu su kreirali predstavnici MMF-a, Svjetske banke i drugih međunarodnih finansijskih institucija.

U RS-u je pravilo ugovor na neodređeno vrijeme, a za Federaciju BiH na određeno.

Ugovor o radu u Republici Srpskoj zaključuje se, u pravilu, na neodređeno vrijeme, a pod određenim uslovima predviđenim zakonom može se zaključiti i na određeno vrijeme.

Prema zakonima u Republici Srpskoj i Srbiji, jedan ili više ugovora na određeno vrijeme poslodavac i radnik mogu zaključiti za period koji sa prekidima ili bez prekida ne može biti duži od ukupno 24 mjeseca, osim u izuzetnim slučajevima, koji su navedeni u zakonu.

U FBiH ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine, odnosno ako ugovor o radu na određeno vrijeme bude produžavan duže od tri godine, radnik automatski dobija ugovor na neodređeno.

Ugovor o radu s punim radnim vremenom u Republici Srpskoj radnik može zaključiti samo sa jednim poslodavcem, u Hrvatskoj može sklopiti ugovor i sa drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati sedmično, odnosno 180 godišnje, ukoliko se prvi poslodavac saglasi.

Otpuštanje radnika lakše nego prije



Kod prestanka radnog odnosa uglavnom je riječ o isteku roka na koji je zasnovan, sporazumom, otkazom ugovora o radu radnika ili poslodavca, odlukom nadležnog suda, smrću radnika, kada radnik navrši 65 godina i najmanje 15 godina staža osiguranja i drugim slučajevima previđenim zakonom, dok je u FBiH osim navršenih 65 godina potrebno i 20 godina staža osiguranja.

Poslodavac prema Zakonu o radu u RS-u radnika može otpustiti i u slučaju ako ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi. Ovo daje priličan prostor poslodavcima za zloupotrebu. Tri neopravdana izostanka s posla, pri čemu poslodavac u izostanak s posla može računati i kašnjenje, dovoljna su za automatski otkaz.

Kolektivni ugovori potpisuju se u RS-u, Srbiji i FBiH na tri godine, u Hrvatskoj najduže pet godina, a kao vrste kolektivnih ugovora navode se opći, posebni i kod poslodavca.

Šatorović smatra da je upravo pitanje kolektivnih ugovora ključna obmana za radnike. Prema njemu, iako su kolektivni ugovori ostavljeni u svrhu zaštite radnika i njihovih prava, oni su samo mrtvo slovo na papiru, što vidimo u FBiH gdje Vlada odbija prihvatiti dogovor poslodavaca i sindikata.

Prema novom zakonu o radu, prekovremeni rad u Hrvatskoj ne smije biti duži od 50 sati sedmično, u Republici Srpskoj ne više od 10 sati sedmično ni duže od četiri sata dnevno, a u Srbiji i FBiH ne duže od osam sati sedmično.

Pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u RS-u radnici ostvaruju u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, u FBiH ova oblast nije uređena, a u Srbiji zaposleni imaju pravo na tu naknadu u skladu s općim aktom i ugovorom o radu.

U Hrvatskoj se regres utvrđuje i isplaćuje srazmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije uređeno drugačije.

Za razliku od FBiH, vrijeme pauze u toku rada se u RS-u, Srbiji i Hrvatskoj uračunava u radno vrijeme, a za sve je zajedničko da zaposleni koji rade najmanje šest sati dnevno imaju pauzu od 30 minuta.

FBiH ima najlošija rješenja po radnike



U RS-u porodiljsko odsustvo, prema novom zakonu o radu, iznosi godinu dana neprekidno, a za blizance, treće i naredno dijete 18 mjeseci, a u FBiH jednu godinu neprekidno.

U Hrvatskoj postoje dva prava: porodiljsko odsustvo od šest mjeseci i roditeljski dopust koji traje od osam do 30 mjeseci u zavisnosti o kojem je novorođenčetu po redu riječ.

Plata se, prema novom zakonu, u RS-u sastoji od dijela plate za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, uvećanja plate i drugih primanja po osnovu radnog odnosa. Pod platom se podrazumijeva bruto plata koja sadrži poreze i doprinose. Plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plate i dijela plate za radni učinak. Plata se uvećava za 0,3 posto (minuli rad) za svaku godinu radnog staža.

U Srbiji se plata sastoji od zarade za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspjehu poslodavca (nagrade, bonusi…) i drugih primanja. Plata se uvećava za 0,4 posto (minuli rad) za svaku godinu radnog staža.

U Hrvatskoj se pod platom podrazumijeva osnovna ili minimalna plata i sva dodatna davanja, a u FBiH plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plate, dijela plate za radni učinak i uvećanja plate.

"Brižljivo su birani datumi usvajanja tih zakona o radu. U FBiH je to bilo usred godišnjih odmora, a u RS-u u vrijeme prednovogodišnjih praznika. Išlo se i na to da se zakoni u entitetima usvajaju u različito vrijeme da bi se otupila oštrica radničke borbe", kaže Šatorović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: