FOTO / "Uspavali smo se, više ne reagujemo na žrtve zločina"
Osnovni cilj debate bio je da potakne javni dijalog o pitanjima odnosa bh. društva u cjelini - vlasti, civilnog društva, medija, prema žrtvama ratnih zločina, te da otvori pitanja manipulacije žrtvama u političke svrhe, njihovog identiteta, te pitanja koje proizlazi iz samog filma: šta preostaje žrtvama uslijed nedostatka institucionalnih oblika nadoknade – od pronalaska nestalih, preko hapšenja i osuđivanja počinitelja, do opće nebrige društva za ovu kategoriju stanovništa. Tokom debate otvorilo se i pitanje koliko su žrtve same krive za poziciju u koju su se dovele, ali kako odgovornost za njihov današnji položaj pored institucija države leži i na svim ostalim akterima u društvu, civilnom društvu, obrazovnim institucijama, te običnim ljudima koji mogu, svako u svom domenu, učiniti više
Osvrćući se na film koji je samo noć ranije doživio svoju premijeru, Ahmed Imamović je istakao da bi on smatrao uspjehom ako bi film doprinese da se o Srebrenici govori i drugim danima, osim na godišnjicu genocida.
"Kao društvo smo se uspavali, ne reagujemo više na te žene, a mene je iskustvo rada sa njima na ovom filmu promijenilo i vjerujem da sam bolji čovjek", zaključio je Imamović.
Ključno je hapšenje ratnih zločinaca i dostojanstven život žrtava
Ova tema Emira Suljagića zanima, kako je istakao, na dva nivoa: da se uhapse ratni zločinci i da se žrtvama omogući dostojanstven život.
"Jedino tako će prestati svakodnevna politička manipulacija njihovim najdubljim traumama i prigodno svečarsko prisjećanje na godišnjicu genocida", naglasio je Suljagić.
Govoreći u ime porodica žrtava iz Prijedora, Edin Ramulić je tokom debate naglasio kako država mora biti ta koja će zakonima i drugim mehanizmima pružiti zaštitu svim svojim građanima, kako se ne bi događalo da žrtve traže prava u institucijama na čijem čelu se nalaze počinitelji ratnih zločina.
Amra Begić je istakla da se moraju poduzeti neki konkretni koraci kako bi se mladi motivirali da ostanu u Srebrenici jer ona ne vidi ni budućnost svoje djece u gradu bez riješenog zdravstvenog pitanja te školskog sistema.
"Dođite u Srebrenicu u decembru, kad je hladno i na ulici nema nikoga. I kad se vratite, radite nešto što se ne tiče samo mjesta odakle ste, nego i Srebrenice, jer i tamo ljudi žive i žele živjeti", pozvala je prisutne Begićeva.
"Mladi bi nas trebali više razumjeti"
U mnogobrojnim reakcijama iz publike u kojoj su bile i majke ubijenih Srebreničana, te predstavnici medija, udruženja žrtava, Instituta za nestale osobe, te studenti fakulteta iz Banje Luke, Mostara i Sarajeva, naglašavala se činjenica da najodgovorniji za ovakvo stanje nemaju sluha za stvarne probleme sa kojima se žrtve svakodnevno susreću, te da među ljudima nedostaje stvarnog suosjećanja za život žrtava koji je lišen mnogih elementarnih ljudskih prava.
"Mislim da bi nas mladi trebali malo više razumjeti", riječi su jedne od srebreničkih majki.
Poslije ove sarajevske, Inicijativa mladih za ljudska prava BiH organizirat će i sličnu debatu u Tuzli, te i dalje raditi na otvaranju dijaloga o najbolnijim temama 15 godina poslije rata, sa ciljem izgradnje bh. društva na univerzalnim principima ljudskog dostojanstva.
"Naše je pravo i borit ćemo se da Bosna i Hercegovina postane prosperitetna zemlja svih njenih građana i građanki koji je osjećaju svojom", zaključila je na kraju sinoćnje debate Zumra Šehomerović, jedna od srebreničkih majki.
