Ovo je u razgovoru za FENU potvrdio predsjednik Općinskog suda Sarajevo Goran Salihović, izražavajući očekivanje da bi porodično odjeljenje moglo profunkcionirati u punom kapacitetu već u martu naredne godine.
U sklopu novoustanovljenog odjeljenja bit će angažirano šest ili sedam sudija koji su dosad radili u Parničnom odjeljenju.
Salihović napominje kako će se na taj način rasteretiti rad Parničnog odjeljenja te ističe kako Općinski sud Sarajevo i u godini koja je na izmaku bilježi pozitivne trendove u pogledu postizanja potpune ažurnosti pri obradi zemljišno-knjižnih predmeta, registraciji poslovnih subjekata kao i u izvanparničnom i krivičnom odjeljenju.
Sumirajući rezultate ostvarene u 2007. godini, predsjednik Općinskog suda Sarajevo naročito uspješnom cijeni reformu prekršajnih sudova, podsjećajući, istovremeno, kako je to godina u kojoj su počela s radom i dva nova odjeljenja - Parnično odjeljenje za sporove male vrijednosti i Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama.
Sve je propraćeno uvođenjem novih metoda rada i modernizacijom uz upotrebu informatičke opreme, uključujući i projekt rekonstrukcije zgrade (sarajevske palate pravde) u kojoj se nalaze prostorije Općinskog suda.
- Ono što i dalje opterećuje rad ovog suda jesu tzv. komunalni predmeti kojih u ovom trenutku ima oko 880.000 ili 86 posto ukupnog broja predmeta, a čime se Općinski sud ubuduće ne bi trebao baviti, pojašnjava Salihović.
Predsjednik Općinskog suda smatra kako izlaz iz ove situacije, kada je riječ o predmetima vezanim za naplatu komunalnih usluga, treba tražiti putem izmjene pozitivnih zakonskih propisa, ustroja državne agencije za naplatu komunalnih potraživanja i registra novčanih kazni i potraživanja, odnosno putem privatizacije javnih komunalnih preduzeća.
Salihović navodi i teškoće koje se tiču ograničenih kapaciteta KPZ-a Sarajevo, što onemogućava blagovremeno upućivanje osuđenika na izdržavanje zatvorskih kazni.
Radi se o, kako je kazao, problemu čije bi se rješavanje trebale ishoditi nadležne institucije u BiH, kako bi se omogućilo da osuđenici kazne izdržavaju bez ograničenja u pogledu mjesta odnosno zatvorske ustanove na cijelom državnom teritoriju.
Fokusirajući se na prioritete pravosudne reforme neposredno vezane za funkcioniranje sarajevskog Općinskog suda (najveći sud u BiH po broju predmeta, zaposlenih i u kontekstu nadležnosti), Salihović se protivi osnivanju posebnih trgovačkih ili privrednih sudova koji bi preuzeli ulogu privrednog odjeljenja pri ovom sudu, ocjenivši kako bi to u postojećim prilikama bio ekonomski neopravdan i neracionalan potez.
U osvrtu na domete pravosudne reforme u BiH, predsjednik sarajevskog Općinskog suda navodi kako je u "ovoj fazi" dosta urađeno, te napominje da se radi o procesu koji još nije završen.
Generalno, najvišim dometom smatra osnivanje Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV BiH) i njegovu ulogu u stvaranju ambijenta za punu neovisnost pravosuđa, te generiranje profesionalizma sudija, umjesto njihove poslušnosti.
U širem kontekstu, koji se tiče ustavnih promjena u BiH, Salihović smatra kako sudska vlast ne bi smjela biti "zaobiđena" te da bi se kao treći stup vlasti (uz zakonodavnu i izvršnu) trebala aktivnije angažirati na tom planu.
