Kako navodi Deutsche Welle, u cilju jačanja svog prisustva u BiH, EU namjerava da u zemlji ima jednog predstavnika, na nivou ambasadora, koji će imati širok spektar instrumenata podrške kako bi podsticao našu zemlju na njenom evropskom putu.
To podrazumijeva finansijsku i političku podršku, ali i neke restriktivne mjere.
"Jedna od mogućnosti su i sankcije, za koje se nadam da neće biti često korištene. One se odnose na zamrzavanje fondova i zabranu putovanja za one političare ili grupe koji vrše opstrukciju razvoja BiH ili njenog teritorijalnog integriteta", kazao je ministar vanjskih poslova Slovenije Samuel Žbogar, dodavši da bi takve mjere budući evropski predstavnik donosio uz konsultacije sa državama EU.
Žbogar je istakao da još traje odabir kandidata za evropskog predstavika u BiH.
Evropska unija želi jačanje evropskog prisustva u BiH, postepeno smanjivanje utjecaja OHR-a, a zatim i izmještanje Ureda visokog predstavnika iz BiH, kada za to dođe vrijeme.
"Ovo je prvi korak, ali moramo da imamo i sveobuhvatan plan za budućnost BiH. Takav plan mora da postoji i u samoj BiH. Ovo je prvi signal iz EU ka BiH i sad čekamo odgovor. Nakon toga možemo zajedno da nastavimo da gradimo strategiju", kazao je Žbogar u razgovoru za Deutsche Welle.
Na sastanku su šefovi diplomatija istakli i veliku zabrinutost zbog nezavršenog procesa formiranja vlasti u BiH.
"Kao pitanje prioriteta tražimo formiranje vlade koja će napredovati u svim neophodnim reformama, pogotovo u procesu usklađivanja Ustava zemlje sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima te usvojiti Zakon o državnoj pomoći i cenzusu. Jasno je da će napredak zavisti od sposobnosti političara u BiH da pokažu liderstvo i volju za kompromisom", izjavila je visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost EU, Catherine Ashton.
