{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Umjetnici poručili: Ne možete nas ušutkati bez obzira na sve

8.12.2012. u 22:21
0
26
Umjetnici poručili: Ne možete nas ušutkati bez obzira na sve
0
Mediacentar Sarajevo u saradnji sa Frontline klubom iz Londona održao je posljednje ovogodišnje druženje u Mediacentru u okviru kojeg je prikazan film “This is not a film” iranskog reditelja Jafara Panahija i održana debata o temi “Može li se umjetnost ušutkati?”.
Iranski reditelj Jaffar Panahi je zbog svog rada u Iranu osuđen na šest godina zatvora i 20 godina zabrane bavljenja filmskom režijom.

Režiser Bela Tar koji i lično poznaje Panahija kazao je kako je Panahijev film primjer kako čak ni potpuno zatvoreni režimi ne mogu ušutkati umjetnost, te kako umjetnici koji svoju umjetnost žive bez obzira na cenzore uvijek iznađu način da se obrate publici.

"Uvijek će biti umjetnika, i uvijek će biti sistema koji će ih pokušati ušutkati, ali umjetnici ostaju. Probajte se sjetiti ko je bio ministar kulture u vrijeme Mozarta ili Bethovena", kazao je Tar.

Tokom diskusije posebno je skrenuta pažnja na autocenzuru bh. umjetnika koji su primorani prilagođavati se ekonomskim i drugim uslovima kako bi uopšte dobili sredstva za svoj rad koja ne mogu komercijalno obezbijediti.

"Imate umjetnike koji su narodni, nacionalni umjetnici, koji propagiraju ideologije i za to bivaju nagrađeni, i koji tako učestvuju u izgradnji tih etnonacionalnih identiteta", kazao je Damir Imamović.

Bilo je govora i o primjerima kada određene grupe povlaštenih umjetnika koji grade etnonacionalni identitet, diktiraju ko može a ko ne može dobiti podršku, a kome će podrška biti uskraćena.

"Sredstva koja dobije MESS nisu dovoljna ni za marendu nekih drugih manifestacija koje podržavaju država i državna preduzeća", kazao je Dino Mustafić govoreći o ekonomskim pritiscima i uskraćivanju podrške kao vidu cenzure.

Dunja Blažević navela je i primjer kada je instalacija sa bijelim zastavama Nebojše Šerića Šobe skinuta po direktnom nalogu tadašnjih vlasti.

"Postavili smo zastave od najlona na kandelabre duž Miljacke. Tada je bio guverner Mustafa Mujezinović, i on je nakon što smo uz sve dozvole postavili te zastave, shvatio valjda o čemu se radi i koja se poruka šalje, i poslao signal da se zastave skinu što su ljudi iz firme koja ih postavlja morali i uraditi", ispričala je Dunja Blažević, koja je u to vrijeme bila direktorica Centra za savremenu umjetnost Sarajevo.

Učesnici rasprave i publika došli su do nekog vida zaključka da umjetnici u BiH nisu toliko pod pritiskom, ali opet dok ne dirnu u pitanja u koja se ne smije dirati: religija, homoseksualnost, nasilje u porodici, tradicija i slične teme, i složili se kako cenzura ne može ušutkati, ali svakako može uticati na umjetnost.

"Pitanje je samo, koliko umjetnici mogu izdržati u sprintu sa vlasti koja ih na ovaj ili onaj način pokušava ušutkati, i ko ima više snage i strpljenja", kazao je Damir Imamović.

Moderator debate bio je novinar portala Klix.ba Almir Panjeta.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: