"Ulaskom u EU granica između BiH i Hrvatske ne smije biti kineski zid"

"Mi BiH smatramo možda najvažnijim susjedom. Povezuju nas brojne i osobne, i trgovinske, a i kulturne veze. Mi ovu etapu koja je pred nama, gdje je Hrvatska član EU, a BiH nije, smatramo tek prijelaznim periodom. Mi ćemo učiniti sve što možemo da pomognemo BiH, da i ona bude članica EU. Ali, sada, od 1. jula, i mi u Hrvatskoj se brinemo i želimo da nova granica između Europe i, da tako kažem, nečlanica ne bude 'kineski zid', nego da bude jedna prohodna granica. Tu se i vode određeni pregovori kako da ta granica bude što mekša i mislim da će one veze, dobre veze koje imamo, biti nastavljene i da tu neće biti dramatičnih promjena bez obzira što možda ovoga trenutka one tako izgledaju", tvrdi Josipović.

Prvi čovjek Hrvatske ne vjeruje kako će nakon ulaska Hrvatske u EU ostatak regije Zapadnog Balkana ostati izoliran zbog sve većeg negodovanja vodećih zemalja Unije u pogledu njenog proširenja.

"Ono što mi se čini vrlo važno konstatirati jeste da BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, sutra Kosovo, trebaju provoditi reforme koje se očekuju. Uči u EU, a da nismo proveli reforme, i naše iskustvo to potvrđuje, naprosto nije moguće. Ja ne vidim nijednog razloga da se širenje EU zaustavi. Jedina prepreka može biti nezadovoljavajuće provođenje reformi. Mi smo u Hrvatskoj imali jedan period zastoja. Međutim, proveli smo sve reforme. Provođenjem reformi postali smo bolje društvo. Siguran sam da će reforme na putu ka EU koristiti i susjedima", smatra Josipović.

Odlučno je negirao i mogućnost njemačkog monitoringa nad Hrvatskom nakon ulaska njegove zemlje u EU.

"Riječ je o pojedinačnim stanovištima pojedinih zastupnika u njemačkom parlamentu. To je dio demokratije. Ne bi bilo dobro da svi misle isto. Vrlo jasno je što je službena politika Njemačke. Ona je višekratno izražena i ja ne vidim nijednog opstruktivnog faktora koji bi doveo do toga da mi 1. jula ne bismo bili članovi EU", podvukao je.

Na pitanje kako ocjenjuje bilateralne odnose BiH i Hrvatske i je li moguće da se uskoro dese određeni pomaci u smislu ratifikacije Sporazuma Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine u pogledu rješavanja pitanja međudržavne granice, Josipović ističe da "bez obzira na odlične bilateralne odnose imamo još putno toga za učiniti".

"Uglavnom, morao rješavati ove repove iz prošlosti. To je na neki način nešto što dugujemo, na kraju krajeva, i budućim generacijama, da im ne ostavimo te probleme, problem granice. Vi znate da je naša vlada izrazila spremnost da se ratificira Sporazuma o granici. Ono što je za mene jedino pitanje jeste, naravno, to da se postigne odgovarajuća većina. Nadam se da će i u BiH postojati dobra volja da se riješi pitanje granica na ovaj ili onaj način. To je jedno od onih pitanja koja treba riješiti, uključujući i imovinska pitanja, pitanja sukcesije. To je jedna opsežna zadaća, ako tako mogu reći, za obje države", ocijenio je predsjednik Hrvatske, te dodao:

"Ali što je važno, važno je da svi ti otvoreni problemi nisu vrući, ako tako smijem reći, ne izazivaju političke strasti i neprijateljstva. Znamo da je problem tu, da ih moramo jedan po jedan riješiti. Neka su se pitanja riješila, neka, nažalost, još nisu, ali, evo, to i jeste zadaća politike da rješava probleme".

Nadalje, Josipović je potvrdio kako i on ima utisak da odnosi među zemljama u regionu otopljavaju. Prije svega ti odnosi na relaciji Hrvatska - BiH - Srbija.

"Ma apsolutno. Temeljnica moje politike su bili novi, bolji odnosi u regiji. Neki su se možda u medijima požurili, nakon par nesretnih i nesretnih izjava, konstatirati da je došlo ''ledeno doba''. Ja sam vrlo daleko od takve konotacije. Ako pogledamo što se zadnjih četiri ili pet godina, pa i zadnjih godinu dana napravilo, mislim da su pomaci vidljivi, bez obzira na određene verbalne nespretnosti ili greške u komunikaciji. Podsjećam uvijek koliko smo stvari riješili, kakve smo sve sporazume zaključili. Evo, na Zapadu ne vjeruju da Hrvatska sa Srbijom ima sporazum o vojnoj saradnji. A naše vojske sarađuju i u misijama u Afganistanu i u drugim krajevima, školujemo se, imamo sporazum o zajedničkoj saradnji na progonu transnacionalnog organiziranog kriminala. Naše tvrtke posluju s jedne i druge strane granice", pojašnjava Josipović.

Bez obzira na tezu kako zapravo konstantno napredujemo u regionalnim odnosima, pojasnio je prvi čovjek Hrvatske, ne smijemo biti zadovoljni. Mi, veli, možemo još puno bolje.

"I ono što je važno jest prepoznati da je to naš interes. Mi imamo kompatibilna tržišta, kompatibilna društva. Puno bolje i jednostavnije možemo sarađivati i, možda, i nastupati na trećim tržištima, u odnosu na neke druge zemlje. Prema tom, ja sam tu optimističan. Perspektiva je jačanje kulturnih i gospodarskih odnosa. To će se najbolje vidjeti na podršci koju će Hrvatska pružiti svim susjedima na njihovom europskom putu", rekao je.

Ispade međunacionalne mržnje u Hrvatskoj poput istupa izvršnog predsjednika Dinama Zdravka Mamića, šefice Hrvatske stranke prava (HSP) dr. Ante Starčević Ruže Tomašić, napada na učenike bogoslovije kod Šibenika i slične incidente Josipović je nazvao "opasnim primitivizmom".

"Hrvatska se temelji na europskim vrijednostima koje pretpostavljaju suživot, koje pretpostavljaju jednakost svih građana pred zakonom, u društvenom životu, koji pretpostavlja poštivanje prava manjina. Svako etiketiranje, vrijeđanje, ugrožavanje ljudi temeljem diskriminacije po vjerskoj, nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti, je, zapravo, protivno ustavnim načelima Republike Hrvatske. Upravo zato, mislim da je bilo potpuno jasno i iz reakcija koje smo čuli, da je cijela politička scena jednoglasno osudila ispade koji su se dogodili", kazao je Josipović.

Nadalje, predsjednik Josipović je dodao da "ispade koji su se dogodili smatra štetnim i nedobrodošlima".

"Ja sam siguran da to nije ni približno raspoloženje nekog značajnijeg dijela hrvatske javnosti. Takve pojave treba odmah u početku staviti na njihovo mjesto i prokazati kao nešto štetno, nešto što nije dio civilizacije kojoj pripadamo", napominje hrvatski državnik.

Predsjednik Josipović u utorak je imao priliku nakratko se sastati sa novim papom Franjom. Na naš upit kaže kako vjeruje da će papa Franjo tokom svog pontifikata posjetiti Hrvatsku i ove krajeve, ali to sada nije bila tema poglavara Katoličke crkve i hrvatskog predsjednika.

"Ja sam se i osobno našao sa papom Franjom. To je bio kratki susret, upoznali smo se, kao i druge delegacije. Ali ono što je glavna značka cijele ceremonije koja se održala, ona je, zapravo, prenijela taj osobni pečat skromnosti pape, posvećenosti i solidarnosti. Tu je upravo bio naglasak i u papinom govoru. To je jedna malo drugačiji, novi vjetar i u samoj Crkvi. Vjerujem da će se ta pozitivna ideja solidarnosti i onoga što je papa rekao u smislu traženja ljudskosti u sebi manifestirati i šire", istaknuo je.

Josipović je konstatirao kako Republika Hrvatska i Republika Turska imaju odlične političke odnose.

"Mi imamo odlične političke odnose. Imali smo podršku Turske praktično od prvog dana naše državnosti. Ono što je na politici i gospodarstvu jeste da se jača ta gospodarska saradnja. Mi imamo neke investitore u Hrvatskoj iz Turske. Toga može biti još i puno više. Isto tako, i razmjena dobara i nastup hrvatskih gospodarstvenika u Turskoj mogao bi biti puno izraženiji nego je to danas. Vjerujem u to budući ima dosta sličnosti i kompatibilnosti između naših gospodarstava i ambicija. Posebice kada je riječ o turizmu, infrastrukturi, da bi ta saradnja mogla i morala biti još bolja, puno bolja nego danas. Mi sa svim našim susjedima, kao i sa širom regijom, a tu spada i Turska, imamo odlične odnose, imamo mehanizme za razgovor o svakom pitanju. Prema tome, saradnja je neupitana", konstatirao je predsjednik Josipović.

Na pitanje da li će i u narednom mandatu, nakon 2014. godine, voditi Hrvatsku, predsjednik Josipović je odgovorio:

"Još je rano. Imamo malo manje od dvije godine do izbora i to tko će biti naredni predsjednik ovisi o građanima", zaključio je Josipović.